Premijerna izvedba jedne od najpoznatijih Shakespearovih tragedija Romeo i Julija šestog izdanja Midsummer Scene festivala okupila je u subotu navečer brojne Dubrovčane i posjetitelje na tvrđavi Lovrjenac, no nažalost predstava je zbog ozljede glumice prekinuta nakon prvog čina.
Treba podsjetiti kako pripovijedajući o buntovnim tinejdžerima koji svojim ponašanjem izazivaju brojne kontroverze, nagrađivani engleski redatelj Sean Aita, inače ravnatelj Bečke engleske kazališne akademije i član londonskog Trinity Collegea, priču smješta u mafijašku Italiju 60-ih godina prošlog stoljeća. Glumački tim predvode mlađahni Georgia Christodoulou i Clement Charles, a s njima na sceni, vodeći nas u vendete gladnu veronešku svakodnevicu, igraju veterani shakespearijanskog teatra. To su Jenni Lea-Jones, Nicholas Limm, Alexander Varey, Richard Emerson, Amanda Osborne, Erica Gould, Mark Elstob i Hrvat Filip Krenus. Za kostimografiju i scenografiju zaslužna je Maira Vazeou, a za dizajn svjetla Aleksandar Mondecar.
-‘Romeo i Julija’ najljepša je ljubavna priča ikad napisana. Riječ je vjerojatno o najuspješnijoj Shakespeareovoj drami koja se tako često izvodi na svjetskim pozornicama. Njena popularnost dodatan je razlog za uspjeh ovog festivala što nam je svima cilj. Odabrati predstavu koja odgovara publici, ali i ambijentu ključno je. Mogućnost pogledati jedan od takvih klasika u ovako prelijepom okružju prinuđuje ljude da navečer izađu vani, uživaju u kulturnoj sceni koju ovaj grad ima za ponuditi i dobro se zabave, a mi želimo tomu pridonijeti – rekao nam je uoči premijere redatelj Aita. Dodao je kako se u predstavi obrađuje tema obiteljske časti, odnosno potrebe za osvetom. ‘Cosa nostra’ lajt motiv je koji se proteže čitavom predstavom pa je ona smještena u šezdesete godine prošlog stoljeća.
-U njoj promatramo uspon tinejdžera među kojima raste ideja o pobuni i potreba da krenu novim životnim putem. Julija je gotovo prototip feministkinje koja odbija slušati oca i ispoštovati njegovu želju za koga bi se trebala udati. Činjenica što autor dopušta mladoj ženi da sama donosi odluke za ono doba je revolucionarna te bi djelo vrlo lako moglo nositi naslov ‘Julija i Romeo’. Julija izgovara većinu teksta i zapravo je ovo njezina pripovijest, dakle priča o četrnaestogodišnjakinji koja bi radije umrla nego živjela uz čovjeka kojeg ne voli. To je relevantna tema i za današnje vrijeme, posebice u Europi gdje još uvijek postoje djevojke koje osjećaju pritisak zadovoljiti ono što njihove obitelji za njih žele, umjesto da slijede vlastite snove – rekao je redatelj.