Na iznenada sazvanoj konferenciji za novinare u Ministarstvu financija Slavko Linić govorio je o predstečajnim nagodbama.
Prezentirajući rezultate predstječajnih nagodba u 2103. Linić nije spomenuo opciju ukidanja tih nagodbi, rekao je samo da su moguće određene izmjene zakona, koje bi išle u smjeru bolje zaštite vjerovnika, prenosi HRT.
Predstečajne nagodbe dale su očekivane rezultate, konsolidirale su poduzeća, spašeno je više 20 tisuća radnih mjesta, rekao je Linić. Vezano uz otpis dugova, naveo je da je od 8 milijardi kuna duga, koliko je otpisano u predstečajnim nagodbama, svega 13 posto otpis od strane države. Spomenuo je da je razlika predstečajnih nagodbi i stečaja prije svega u naplati. U predstečajnim nagodbama, naime, naplata je veća od 50 posto, a u stečaju je niža od 30 posto, rekao je Linić i kao primjer naveo državu, koja je u 10 godina u stečajevima uspjela naplatiti manje od 11 posto svojih potraživanja.
Linićev zamjenik Boris Lalovac prezentirao je detalje rezultata o nagodbama u 2013.
Prvi i najveći problem u Hrvatskoj je neplaćanje. U slučaju pokretanja stečaja naplaćivalo se oko 30 posto potraživanja. Kratkoročne mjere bile su mjere reprograma. Mi smo morali smo tražiti model i odlučili smo se za model predstečajnih nagodbi jer u njima prvi put svi vjerovnici sjedaju za stol i traže rješenje. U predstečajnim nagodbama morate dobiti 75 posto glasova vjerovnika, dok je u stečaju riječ o 50 posto. Dakle, potrebna je veća suglasnost vjerovnika, rekao je Linićev zamjenik.
Trebalo se nagoditi o više od 15 milijarda kuna
U predstečajnim nagodbama skoro 55 milijarda kuna je prijavljenih obveza, ukupno preko 6 tisuća predmeta. Trgovački su sudovi potvrdili 795 slučajeva! Više od 3 tisuće stečajeva pokrenuto je kroz program predstečajeva. Preko 15 milijarda kuna trebalo se nagoditi: od toga je 8 milijarda nagođeno, oko 7 milijarda je otipsano. Pratit ćemo i davati informacije o daljnim postupcima, poručio je Lalovac.
Ministar Linić je nakon prezentacije podataka rekao kako je iz njih vidljivo da je predstečajna nagodba – model kojim se naplaćuju radnici i vjerovnici, a oni koji vode postupak, bivaju simbolično naknađeni.
To su rezultati predstečajnih nagodbi u 2013. Da, to je ta mjera koja je dala rezultate, i mjera kojom se Hrvatska može itekako postaviti u Europskoj uniji, rekao je Linić.
Kada se kretalo s tim mjerama, ukupna zaduženja i blokirani računi dosegli su razinu od 44,6 milijarda kuna. To je bilo vrijeme bez ikakve gospodarske mjere. Izgubili smo kontrolu, dugovi su bili plaćani nakon 300, 400 dana, a da ne govorimo o neplaćanju poreza, rekao je ministar. Ni u 2012. taj se proces nije zaustavio, pet godina bez ikakvih mjera – dopustio se nered na tržištu.
Da nismo krenuli s tom mjerom, ne bi se zaustavio taj trend neplaćanja i nelikvidnosti. Imali smo veliku potporu bankarskog sustava, a postojala je i velika volja vjerovnika. Ostajem iznenađen kritičarima – koji govore da su ugroženi vjerovnici. Ne, vjerovnici žele ovakve mjere, da kroz raduženje ostaju gospodarski subjekti na tržištu, koji i dalje mogu raditi, zaključio je Linić.
‘Oni koji žele kritizirati, pretvaraju naše mjere u – kriminal!’
Oni koji žele kritizirati Vladine mjere, sve pretvaraju u kriminal! To je izmišljanje kriminala gdje ga nema, pitam se čija je to politika? Ne želim se i neću se baviti odgovorima. Predstečajne nagodbe nisu kriminalne radnje nego uspješan potez Vlade! Dozvolimo da se time bave institucije, rekao je Linić na upit HRT-ovog novinara Dražena Majića o aferama Čazma i Vox. Nakon toga je Majića upitao i – je li iz USKOK-a?
Podaci moraju biti – javni!
Konferencija ministra Linića pratila se i u Saboru. HDZ ponavlja da su nužne izmjene toga zakona, a laburisti uvjeravaju da predstečajne nagodbe otvaraju moguću novu točku korupcijskog rizika. Predlažu i izmjene općeg poreznog zakona.
Rješenje je žurni popravak zakona i svih anomalija koje je zakon u praksi pokazao. Sve se to vrlo plastično pokazalo i zbrojilo u slučaju ‘Mirne’, i mislim da nad negativnim posljedicama provedbe tog zakona – više ne možemo zatvarati oči, kazala je HDZ-ova Martina Dalić.
Tražimo da ti podaci ne budu porezna tajna, dakle da podaci o iznosima koje je država oprostila u svim predstečajnim nagodbama budu javni, budu transparentni i na stranicama ministarstva, kazala je laburistica Nansi Tireli.
Maras: smisao zakona o predstečajnoj nagodbi nije da traje unedogled
I ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras ponovio je u Splitu kako su predstečajne nagodbe omogućile da mnoge tvrtke nastave raditi. No to nije zakon koji treba trajati dugo…
Maras kaže kako je zakon o predstečajnoj nagodbi alat Vlade RH nastao nakon što su se godinama gomilali dugovi, nelikvidnost je dosegnula iznos od 45 milijardi kuna, što se moralo na neki način riješiti. Prema njegovu tumačenju, zakonom o predstečajnoj nagodbi definira se oprost dugova, pa onda netko može svjesno neplaćati obveze primjerice prema državi, a onda podnijeti zahtjev za predstečajnu nagodbu.
U svim situacijama gdje se određeni dugovi opraštaju nema smisla da to traje dugo, jer onda ljudi ne plaćaju. Ako su predstečajne nagodbe ili bilo kakav oprost duga na djelu, onda netko može reći zašto bih ja plaćao porez, pa ići ću u predstečajnu nagodbu, kazao je Maras. Napominje i kako je predstečajnim nagodbama omogućeno spašavanje i nekih velikih tvrtki i radnih mjesta, a kao primjer je naveo Dalekovod.
Josipović: ‘Svaki se institut može zloupotrijebiti!’
Upitan da komentira ispravnost i opravdanost instituta predstečajne nagodbe predsjednik RH Ivo Josipović je podsjetio kako je uvođenje predstečajne nagodbe bilo reakcija na činjenicu da stečajni postupak, kao mogući izlazaktvrtki iz krize, nije dobro funkcionirao.
Predstečajna nagodba je načelno u redu u ideji spašavanja radnih mjesta, nastavku proizvodnje, pa čak i boljoj naplati potraživanja. Međutim, bilo je, a to je i struka potvrdila, određenih problema pravne naravi od kojih su neki otklonjeni, ali neke dijelove još treba ‘brusiti’, ocijenio je Josipović.
Naglasio je da ima i određenih sumnji na slučajeve zlouporabe, ali svaki institut, pa i predstečajna nagodba, može se zloupotrijebiti. To ne bi trebala biti mjera konačne ocjene opravdanosti predstečajne nagodbe, a onaj koji se odlučio na zlouporabu treba odgovarati, zaključio je Josipović dodavši kako važno imati mehanizme očuvanja radnih mjesta i proizvodnje.
Tica: predstečajne nagodbe omogućile osjetni pad nelikvidnosti
Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Josip Tica ocijenio je da su predstečajne nagodbe omogućile osjetni pad nelikvidnost, pa ako Vlada odustane od njih trebalo bi osmisliti novi instrument kojim će se ubrzati restrukturiranje hrvatske ekonomije. Tica je u izjavi Hini podsjetio da je cilj uvođenja predstečajnih nagodbi bio smanjenje nelikvidnosti i omogućavanje efikasnijeg restrukturiranja tvrtki.
Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević ocijenio je opravdanim ciljeve predstečajnih nagodbi – smanjenje nelikvidnosti i spašavanje radnih mjesta, no upozorio je da su nejasni kriteriji za otpis dugova. Tako se, primjerice, ne prihvaćaju predstečajne nagodbe za rovinjsku Mirnu, a istodobno se priznaju tvrtkama koje nemaju proizvodnje, pa čak ni zaposlenih. To otvara širom vrata špekulacijama i nezakonitim radnjama, pa je krajnji čas da se Zakon o predstečajnoj nagodbi i financijskom poslovanju poništi i vrati na raspravu u kojoj će sudjelovati struka, istaknuo je Matijašević.