Drugo ovogodišnje izdanje časopisa «Dubrovnik», objavljeno u izdanju dubrovačkog ogranka Matice hrvatske, a predstavljeno u utorak navečer u klaustru Samostana Male braće, tematski je posvećeno dvjestotoj godišnjici rođenja velikog talijanskog skladatelja Giuseppea Verdija.
Ileana Grazio predstavila je dubrovačkoj publici četiri priloga posvećena Verdiju. Kazala je kako Verdi dijeli godinu rođenja s Richardom Wagnerom, ali kako je 'nama Verdi bliži'.
– Ipak smo živjeli s Verdijem, bio nam je blizak, dok nam je Wagner dalek, i po temama i po načinu stvaranja – kazala je Grazio te dala kratak presijek priloga: Franka Oreba o Verdijevoj glazbi u korčulanskoj gradskoj sredini, Kurta Honolke o Verdijevom skladanju u prijevodu Anamarije Paljetak, koja je prevela i Verdijeva pisma raznim libretistima u kojima je vidljiva briga za njegova djela (ponajprije kroz odabir pjevačica) te na kraju Franza Werfela, autora romana o operi Giuseppea Verdija.
Antun Nodilo dao je svoj osvrt na ogled «Dubrovački duhovni krajolici», u kojem na filozofski način pristupa temama Mljeta i Srđa. Vinicije B. Lupis u dijelu izdanja posvećenom baštini biranim je riječima govorio o istarskom slikaru Eugenu Varziću, koji je na području juga Hrvatske, od Vignja do Dubrovnika, ostavio cijeli niz umjetnina, oltarnih pala i kopija. Nazočnoj publici približio je i zanimljiv rad Ane Veselić, koja je svojim socio-povijesnim prilogom o instituciji 'dunda' i tetke' sjajno prikazala 'odricanje u korist drugoga' u Konavlima krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
– Riječ je o studiji koja ne potječe samo od suhoparnih podataka prikupljenih 'negdje daleko', već se temelji na iskustvenom pristupu i iskrenosti duše s juga – kazao je Lupis. Pohvalio je i rad Nikoline Hazdovac Bajić, koja je svoj rad posvetila negativnostima turizma kao svojevrsnog političkog nasilja. Što nam je turizam donio i odnio, autorica posebno analizira u razdoblju od 1987. do 1997. godine, dakle pred Domovinski rat i u doba poraća. Ante Šoljić opisao je uradak Nikše Violića, koji je s posebnim, neposrednim i toplim pristupom obradio temu ljetnikovaca na Gornjem Konalu i Boninovu.
Akademik Luko Paljetak istaknuo je doprinos Tatjane Stupin Lukašević, koja se u svojoj studji osvrnula na odnos Janka Polića Kamova i Miroslava Krleže.
– Riječ je o dvjema vertikalama, Kamov u dubini, Krleža u visini. Ipak, kako se vrlo često slični odbijaju, tako je i Krleža imao izraženu netrpeljivost, nijekanje i ignoriranje prema Kamovu i njegovim djelima – istaknuo je akademik Paljetak, koji se u dijelu posvećenom poeziji osvrnuo na radove Iva Mija Andrića i Ane Kovačević.
Prozu u časopisu zastupa najizvođeniji poljski dramatičar Slawomir Mrožek sa svojim djelom «Knjižica mula», u kojem govori o danima ranog djetinjsva, kada se po prvi put suočava s represijom sustava. Vrijedi također istaknuti i memoarski tekst Vlaha Držića povodom 90. obljetnice rada i djelovanja plivačkog i vaterpolskog kluba Jug.
Promociju su obogatile Marija Grazio i Diana Hilje, kao i Sebastijan Vukosavić, koji je čitao Verdijeva pisma te poeziju Iva Mija Andrića.