Dubrovački ogranak Matice hrvatske predstavio je četvrti ovogodišnji broj časopisa „Dubrovnik“.
Predsjednica dubrovačkog ogranka Ivana Burđelez uvodno je istaknula kako ogranak može biti ponosan što je među rijetkima u Hrvatskoj koji je uspio izdati četiri broja u 2012. godini, u kojoj je sudjelovao i u dva projekta Europske unije, a za 2013. godinu već su u tisku i nova izdanja.
– Sva ta izdanja koja nam slijede u godini pred nama bitna su i nova za Dubrovnik, a moram napomenuti kako će u 2013. biti obilježena i velika obljetnica, 70 godina rođenja našeg Luka Paljetka – kazala je Burđelez.
Davor Mojaš predstavio je blok časopisa posvećen memoarima, ovog puta 70 godina osnutka Radio Dubrovnika.
– Radio Dubrovnik bio je 1945. godine prvi radio koji je odaslao signal s oslobođenog teritorija, a iz njegovog okrilja nastajale su inicijative za nastanak mnogih kulturnih institucija. Kad su 1950. godine osnovane Ljetne igre, na RD-u su se emitirale dnevne emisije na tu temu. Prve radijske emisije o turizmu i pomorstvu nastale su na našem radiju, a kulturni program imao je poseban značaj – rekao je Mojaš.
Govoreći o bloku posvećenom baštini, Anica Kisić dala je svoj osvrt na pisanje akademika Tonka Maroevića o Juliju Bajamontiju, njegovoj zaljubljenosti u Dubrovnik i druženju s poznatim Dubrovčanima. Također je navela i tekst Marinka Tomasovića o osmanlijskom kartografu Piriju Reisu, koji je, opisujući istočnu obalu Jadrana, krivo ucrtao Ston, ali to ipak ostaje najstariji prikaz tog mjesta, premda ostaje sumnja da je Reis ikad Ston zaista vidio.
Akademik Luko Paljetak govorio je o hrvatskoj književnici njemačkog jezika Mari Čop, o kojoj je u četvrtom broju „Dubrovnika“ pisala Slavica Vrkić Žura. Vrkić Žura posebnu pažnju posvetila je drami u stihovima „Bogumil“, kao i igrokazu „Lubuška svatovska pjesma“.
Profesor Antun Česko iz bloka ogleda istaknuo je filozofski esej Dubrovčanina Antuna Nodila „Dubrovnik kao nebeski grad“.
– Originalan, zanimljiv, čitljiv i intrigantan, nije suhoparan, a koristi originalan leksik. Nodilo je 'enfant terrible' hrvatske filozofije, čudni neoklasicist našeg doba, pravi disident koji se raznovrsnošću problematike duboko oslanja na grčku filozofiju. Nodilo uspijeva dosegnuti nedostižno, zabilježiti nadpojavno u pojavnom svijetu – kazao je Česko.
Uz prilog Antuna Nodila, predstavljeni su prilozi Lidije Pavlović Grbić i Josipa Lisca te osvrti Slavice Stojan, Ivana Viđena, Davora Mojaša, Mariele Marković, Rudlofa Patera i Igora Fiskovića.
Promociju časopisa svojim nastupom su poesbno oplemenili dramska umjetnica Mirej Stanić, koja je čitala poeziju posvećenu Božiću, kao i polaznici radionice „Kolende i božićne pjesme“ pod vodstvom Paole Dražić Zekić, koji su bogatim repertoarom kolendi i zaključili promociju.