Kultura

PREDAVANJE SANJE ŽAJA VRBICA ‘Marko Rašica: po trnju do zvijezda i zaborava’

Marko Rašica Grebeni 1915. ulje platno

Predavanje izv. prof. dr. sc. Sanje Žaja Vrbica „Marko Rašica: po trnju do zvijezda i zaborava“ održat će se u Galeriji Dulčić Masle Pulitika u petak, 20. rujna u 20 sati.

Slikar Marko Rašica (1883.-1963.) rođen je u Dubrovniku, gdje je dobio osnovno obrazovanje. Već u dječačkoj dobi pokazivao je slikarski talent, a slikati je učio sporadično, u atelijerima stranih slikara nastanjenih u Dubrovniku i slikara – povremenih posjetitelja, do 1903. kad izvodi scenografije za Vojnovićev Ekvinocijo. Dubrovačka općina potaknuta uspješno obavljenim poslom dodjeljuje mu stipendiju za odlazak na Akademiju likovnih umjetnosti u Beču, a nakon položenog prijemnog ispita na jesen 1903. odlazi u Beč. Kozmopolitski univerzalizam snažno utječe na mladog Rašicu; prati izložbe „Secesije“, posebno radove Gustava Klimta, a i sam stvara u duhu novog secesijskog pokreta djela plenerističkog predznaka, secesije i simbolizma, poentilističkim duktusom.

Zajedno s nekoliko hrvatskih i slovenskih studenata umjetničkih studija osniva društvo „Vesna“, s namjerom kreiranja djela nadahnutih domaćom etnografskom baštinom. Izlaže na izložbi umjetničkog udruženja „Hagenbund“, a potom i na Austrijskoj izložbi priređenoj u Londonu 1906. Sljedeće 1907. završava studij i odlazi u Ljubljanu, a zatim čitavo desetljeće mijenja boravišta, putuje Italijom, a duže se zadržava u Dubrovniku, Münchenu, Pragu, Parizu i Nizozemskoj. Paralelno priređuje i brojne izložbe, popraćene pozitivnim likovnim kritikama. Bio je član Društva „Medulić“ do jeseni 1910., a nakon izlaska iz Društva stvara i dalje djela u duhu medulićevske estetike.

Dvije slike izložio je na 40. izložbi „Secesije“ 1912. u Beču, zapažene od komentatora bečkog lista Neue Freie Presse, Franza Servaesa. U Parizu izučava tehniku iskucavanja metala i usvaja estetiku art décoa. Godine 1917. dolazi u Zagreb, a nakon zapažene izložbe u Salonu Ullrich uskoro dobiva mjesto profesora na Obrtnoj školi i u Zagrebu se trajno nastanjuje. Tijekom trećeg desetljeća, apogeja Rašičina stvaralaštva, izvodi niz javnih sakralnih kompozicija, a gotovo svake godine priređuje samostalne izložbe u Salonu Ullrich. Izvodi djela različitih tehnika u duhu aktualnih realizama, s izrazitim priklonom magičnom realizmu i art décou. Izlaže na Pariškoj izložbi 1925., a potom objavljuje članak s nizom ideja o primjeni nacionalnih motiva.

Svoje ideje konkretizira kreiranjem niza predmeta predstavljenih na izložbi „Djela“ 1927. u Zagrebu. Te aktivnosti kulminacija su Rašičinih nastojanja definiranja i primjene nacionalnih motiva, uočljivih od studentskih bečkih aktivnosti u društvu „Vesna“ i djelovanja u duhu „Medulića“, a sukladne su sličnim procesima manifestiranim u tom razdoblju na srednjeeuropskom prostoru i u Hrvatskoj. Bio je iznimno svestran umjetnik, pored radova u ulju i akvarela okušao se i u grafičkim tehnikama, iskucavanju metala, vitrajima, mozaicima, primijenjenim umjetnostima: grafičkom i tekstilnom dizajnu, karikaturama, kontinuirano praćen od likovne kritike. Izveo je niz pejzaža dubrovačke okolice i sjevernog Jadrana iznimnih vrijednosti, a njegova djela uvrštena su u najznačajnije preglede hrvatske umjetnosti prve polovine 20. st. i nalaze se u fundusima većine hrvatskih umjetničkih muzeja.

Biografija predavačice:

Izv. prof. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica rođena je u Dubrovniku, gdje je završila osnovnu i srednju školu, a 1993. diplomirala je povijest umjetnosti i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995.-2005. zaposlena je u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku na poslovima kustosa i višeg kustosa. Magistarski rad s naslovom Likovna kritika i izložbe u Dubrovniku 1876.-1978. obranila je 1999., a 2011. godine obranila je disertaciju s naslovom Marko Rašica.

Od 2005. zaposlena je na Sveučilištu u Dubrovniku na Odjelu za umjetnost i restauraciju, od 1. 6. 2013. u zvanju docenta, a 1. 3. 2019. izabrana je u zvanje izvanrednog profesora. Od 1. listopada 2016. s pozicije pročelnice Odjela za umjetnost i restauraciju koordinirala je i aktivno sudjelovala u donošenju novih programa preddiplomskog i diplomskog Studija konzervacije-restauracije, smjerovi: drvo, papir, tekstil, metal i keramika, koji se provode od 2018./2019. akademske godine. U travnju 2019. imenovana je prorektoricom za studije i studente Sveučilišta u Dubrovniku.

Bila je član radne skupine osnovane na inicijativu Grada Dubrovnika, a koju je koordinirao Institut za međunarodne odnose IRMO, Zagreb, tijekom 2014., koja je formulirala aktualnu Strategiju razvoja kulture Grada Dubrovnika 2015. – 2025. Na Sveučilištu u Dubrovniku sudjelovala je u radnoj skupini za donošenje Strateškog programa znanstvenih istraživanja na području humanističkih znanosti Sveučilišta u Dubrovniku, 2017.-2022., prihvaćenu 2018. Rektorski zbor Republike Hrvatske 2017. imenovao članom Povjerenstva Rektorskog zbora za međusveučilišnu suradnju u području umjetnosti (unutarhrvatski Erasmus).

Međunarodnu suradnju ostvarila je iniciranjem potpisivanja Erasmus + ugovora sa studijima konzervacije-restauracije u Portugalu, Španjolskoj i Italiji, te Erasmus mobilnostima u Poljskoj, Španjolskoj, Italiji i Portugalu.

Područje njenog znanstvenog interesa su teme hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća u mediteranskom i srednjeeuropskom kontekstu. Sudjelovala je na više domaćih i stranih znanstvenih skupova, te je objavila veći broj znanstvenih i stručnih članaka. Autorica je brojnih monografskih, retrospektivnih i skupnih izložbi. Članica je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Revista de Museología (RdM), ISSN 1134-0576, te stručnog časopisa Dubrovački horizonti ISSN 0419-7925.

Pročitajte još

JOŠ JEDNO PRIZNANJE ZA DUBROVAČKOG SLIKARA Francuze oduševila slika ‘Long net’

Dulist

OVACIJE NAŠEM REDATELJU Bošković oduševio sarajevsku publiku Verdijevom Attilom!

Dulist

Otkazuje se gostujuća predstava riječkog HNK!

Dulist