‘Iz Dubrovačkog arhiva: priče o strasti i časti’ bila je tema predavanja akademkinje Nelle Lonza, koje se u utorak navečer održalo u Lazaretima. Emocije, međuljudski odnosi i složene sudbine pojedinaca bile su glavne teme priča koje su obilježile predavanje. Analizom arhivskih primjera Lonza je rekonstruirala tri priče iz života ‘malih ljudi’ Dubrovačke Republike 18. stoljeća.
Na samom početku Lonza je ukratko uvela sve prisutne u samu srž priča. Objasnila je kako će pričati o udvaranjima u 18. stoljeću, o ulozi muškarca i žene u paru, kako je to sve pratila okolina i kako je reagirala na to. Iz arhivskog materijala koristila je sudske spise, a istaknula je i kako su ovi iz 18. stoljeća mnogo opsežniji za razliku od onih iz 14. stoljeća, što povjesničarima ide u ruku.
– Druga stvar koju treba imati na pameti je da su to su priče sa zaprekom ili smetnjom. Da su to bile priče koje su glatko tekle, ne bi se našle u sudskim spisima i mi o njima najvjerojatnije ne bi znali ništa – rekla je te se dotaknula i problema priča iz arhiva jer kako kaže, dobije se samo jedan dio informacije koja se našla u dokumentu, a sve ono drugo što bi možda itekako volio znati, ti bježi.
– Mi često puta ne znamo što je bilo, najčešće skoro uvijek ne znamo što je bilo s akterima ovih priča, kako su se kasnije u životu snašli, koliko su živjeli, jesu li se još zaljubljivali ili je ta ljubav možda ipak izdržala… To je jednostavno tako, tu nema pomoći, frustrirajuće je, ali takva je priroda zanata – zaključila je Lonza.
Priče je odlučila ispričati kroz tri sloja, počevši prvo s njihovim pravim sadržajem, što uključuje prve kontakte, udvaranja, zaplet i rasplet. Budući da je riječ o arhivu, pojasnila je kako će se pokušati osvrnuti na neku temu koja nije glavna, ali iskače iz materijala, a naposljetku svaka priča sadrži i neki neočekivani, začuđeni element.
Predavanje je započela s pričom koja je cijela zapisana na talijanskom, a njeni glavni likovi su Antonia del Campo i Prosper Bosdari koja datira iz 1758. godine. Otkriva složen odnos dvoje mladih, čije ljubavne zavrzlame, uključujući tajne susrete i ogovaranja, izazivaju skandal u gradu, dovodeći do sukoba s Antonijinim ocem i dubrovačkim vlastima, što rezultira Prosperovim izgnanstvom i kasnijim povratkom u plemstvo.
Glavni akteri druge priče su Nika Chirico i Vlaho Caboga, a ona datira iz 1721. godine. Istražuje njihovu zabranjenu romansu unutar benediktinskog samostana sv. Marije, gdje su tajni susreti, razmjena pisama i koketiranje izazvali brojne skandale.
Junaci posljednje, treće priče su Anica Valković i Vlaho Pičetić, a radnja je 1728. godina. Lonza je opisala njihovu zabranjenu romansu koja je završila bijegom prema Korčuli, ali u tome ih je spriječila jaka bura. Na posljetku su ih i uhvatili, a junaci ove priče dobili su i zatvorske kazne.
Inače, ovo je bilo treće predavanje iz ciklusa ‘Jedinstvene priče iz arhiva Republike’ kojim se Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Dubrovačka baština pridružuju proslavi uvrštenja arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na UNESCO-vu listu ‘Sjećanje svijeta’ i ‘Godine UNESCO-ve svjetske baštine’ u Dubrovniku. Predavanje je dio projekta Pluralitet aktera u Dubrovačkoj Republici: politika i društvo, institucije i praksa.
Prethodna vijest
Slijedeća vijest