Kultura

PREDAVANJE MILICE LUKIĆ ‘Glagoljica je misionarsko pismo koje poznaje svoga autora’

milica lukic glagoljica 04032019 vlevi 7463

‘Riječ Božja glagoljskim pismom ili o Slovu Konstantinovu’ naslov je predavanja koje je u ponedjeljak u Čitaonici Narodne knjižnice Grad održala prof. dr. sc. Milica Lukić.

– Glagoljica je misionarsko pismo koje poznaje svoga autora, a to je Konstantin Ćiril, i čije svako slovo svjedoči ono što svjedoči i cijeli sustav, a to je kršćanska vjera. Konstantin je zajedno s bratom Metodom postavio temelje slavenske kulture, slavenske pismenosti i književnosti, a zajedničkim imenom zovemo ih svetom braćom – naglasila je Lukić.

Ćirilometodska baština na hrvatsko je tlo došla već u 9. stoljeću i održala se u funkcionalnom smislu sve do sredine 15. stoljeća. Riječ je o pismu koje je stvoreno za prvi književni jezik svih Slavena. Glagoljica je svoje ime dobila tek u 19. stoljeću, a postoje dva tipa glagoljice – obla i uglata. Najpoznatiji hrvatski glagoljaški spomenik je Baščanska ploča koja pokazuje umjerenu oblost. Uglata je glagoljica najčešća u primorskim krajevima.

Lukić je istaknula kako je Ćiril u pismo utkao kršćansku poruku s namjerom da ono posluži kao sredstvo pokrštavanja, najprije moravskih, a onda i svih ostalih Slavena. Jedna od poruka tog pisma glasi ‘Ja koji poznajem slova, ja koji sam spoznao Boga kažem da je dobro živjeti na zemlji veoma’. Riječ je o pismu koje postaje simbolom kršćanstva i njegovo prvo slovo grafičkim oblikom predstavlja temeljni znak kršćanstva, a to je križ.

Spomenula je i kako glagol ‘sloviti’ koji znači govoriti, neki jezikoslovci dovode u vezu s imenom ‘Slaveni’, odnosno ‘oni koji slove’, ‘koji se mogu jezikom razumjeti’.

Banner 300x250 DU 1

Glagoljična se azbuka (abeceda) sastoji od 38 grafema ili znakova. Lukić je na primjeru nekoliko odabranih, karakterističnih slova, pokazala kako je, uz poznavanje njihove ‘stare vjere’ koja ‘spava’ u podtekstu glagoljičnih pismena, riječ o pismu stvorenom za kristjanizacijske svrhe – utvrđivanje i širenje kršćanstva među Slavenima.

Ovo predavanje je u sklopu programa Dubrovačkih knjižnica kojim se nastavlja Mjesec obilježavanja hrvatskoga jezika.

Autor fotografija: Vedran Levi

Pročitajte još

NA BOKARU Multimedijalna instalacija Nives Sertić

Dulist

Otvorena izložba ‘Cvjetna renesansa’ Lucije Perojević u Domu Marina Držića

Dulist

U SALOČI OD ZRCALA Emotivni nastup Pauline Đapo uz klavirsku pratnju Alberta Frke

Dulist