Kultura

PREDAVANJE KRISTINE PULJIZEVIĆ U HAZU ‘Koja su bila idealna zanimanja za žene u 19. stoljeću?’

primalje predavanje 25

Povodom Dana otvorenih vrata HAZU, danas je u ljetnikovcu Sorkočević dr. sc. Kristina Puljizević održala zanimljivo predavanje ‘Primalje, sluškinje, žene i razvoj građanskog društva u Dubrovniku u 19. stoljeću’.

Najidealnija ženska zanimanja odnosno ona koja su predstavljala ženski ideal, bila su upravo zanimanja primalja, sluškinja i učiteljica te nisu, kako kaže Puljizević ‘ugrožavali mušku struku’.

– U teoriji su žene uglavnom mogle djelovati jedino unutar privatne sfere, kao domaćice, no u praksi su one sudjelovale u životu grada. Vladala su uglavnom tradicionalna ženska zanimanja. Postojala je mogućnost uspjeha i javnog djelovanja kod žena, ali je bio prisutan nedostatak motivacije – među ostalim je kazala Puljizević.

U svojem je predavanju predstavila brojke u kojima je izraženo kako su od 1832. do 1871. godine žene najviše radile kao sluškinje, i to 41%. Nadalje, tu su krojačice, žene koje su radile u uslužnim djelatnostima kao što su primalje i i krčmarice. Na zadnja dva mjesta zanimanja bile su društvena kategorija u koju spadale brijačeva kći i kći pomorskog kapetana te seljakinje.

Primaljsko zanimanje bilo je prvo stručno zanimanje za žene koje sa sobom nosilo stigmu siromaštva. Godine 1821. u Zadru je otvorena prva stručna škola za primalje, dok je u Zagrebu otvorena tek krajem 19. stoljeća. To su uglavnom bile djevojke iz siromašnijih obitelji koje su zbog toga bile i stipendirane. Nastava je bila praktična i to zbog razloga nepismenosti. Bile su podijeljene na općinske primalje i one u bolnici. Među svim se se primaljama istaknula Isotta Ortolani koja je bila nadstojnica Hospitala milosrđa dubrovačkih rodilišta i nahodišta. Puljizević je naglasila kako je ona ‘jedina ostavila traga u primaljskoj povijesti’ i dodala kako je čak ‘udala kćer jednicu za bogatog Talijana’ što dokazuje koliki je bio njen utjecaj.

Banner 300x250 DU 1

Sluškinje su bile ‘u najgorem položaju od svih žena’ te se njihov status nije mijenjao dugi niz godina, kako je rekla Puljizević. Daleko su bile od svog doma i bile su često izrabljivane. Do promjene dolazi diferencijacijom poslova.Tako sluškinje nisu morale sve obavljati, već su zapošljavane sobarice, sudoperice i kuharice koje su bile uglavnom stranog podrijetla. Kuharice su primjerice bile Austrijanke što je označavalo pomodnost uvedenu iz Beča.

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće situacija se donekle mijenja kada se spomenuta društvena kategorija u postotcima smanjuje. I dalje su vodeće usluge u kućanstvu i tekstilnom obrtništvu. Dolazi do modernizacije u uslužnim djelatnostima i pojave učiteljica, kojih je u tom razdoblju bilo tek četiri posto.

Prema riječima predavačice, učiteljice su bile u boljem statusu ‘jer su dolazile iz građanskih obitelji’. Isto tako, zanimljiva je činjenica kako se nisu smjele udavati odnosno bile su u celibatu jer se smatralo kako žene nisu u mogućnosti uskladiti karijeru i obitelji. Mogle su stupiti u brak, ali jedino s muškarcem koji je djelovao u obrazovnom sustavu. Osim njih, u celibatu su bile daktilografkinje, službenice u pošti, djelatnice u robnim kućama…

U cijeloj toj priči, isticala se učiteljica Pavlina Bogdan Bijelić koja je bila suradnica Odbora za narodni život i običaje. Bogdan Bijelić isticala se kao jedna od žena koja je, kako je rekla Puljizević ‘iskoračila u tom vremenu i istaknula se skupljanjem etnografskih informacija i zalaganjem za sačuvanje konavoskog veza’.

Pročitajte još

POZIV LIKOVNIM UMJETNICIMA Međunarodna izložba minijatura ‘4. džepno izdanje’

Dulist

“Pričaj mi…”: Vedran Mezei vodi kroz povijesne priče Dubrovnika

Dulist

Dubrovnik domaćin međunarodne konferencije posvećene Luki Sorgu

Dulist