Na poziv Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji, a u suradnji s Hrvatsko-austrijskim društvom Dubrovnik, profesor emeritus dr. sc. Ivica Martinović, znanstveni savjetnik Instituta za filozofiju u Zagrebu, održao je predavanje proteklog utorka u prostoru Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, s temom ‘Recepcija Boškovićeve filozofije prirode u Beču (1761–1773)’.
Kako je istaknuo: ‘Veze između Ruđera Boškovića i dvora carice Marije Terezije od 1756. do 1773. urodile su dragocjenim plodovima u pjesništvu, hidrotehnici, filozofiji, fizici i geodeziji’.
U svom predavanju usredotočio se na recepciju Boškovićeve prirodne filozofije u sveučilišnim udžbenicima trojice bečkih profesora do 1773. godine. Pri tom je naglasio da su ‘u svojim udžbenicima iz fizike Makó i Scherffer usvojili Boškovićev zakon silā’ te da je ‘Boškovićev zakon silā prihvaćen i u bečkim udžbenicima iz metafizike’ i da su ‘Makó i Storchenau u svojim kozmologijama prihvatili naizmjenično djelovanje privlačne i odbojne sile i usvojili Boškovićev nazivak lex virium.’ Rekao je i da je ‘začudo, isusovački bečki trolist bio jedinstven u tome da u cijelosti ne prihvati Boškovićev nauk o strukturi tvari. Umjesto da se redovito služe Boškovićevim nazivkom materiae puncta, smislili su nove nazivke, s pomoću kojih su nastojali izbjeći prigovorima upućenim Boškovićevoj teoriji sila, koje je najizravnije oblikovao Giovanni Battista Scarella, profesor u Bresci.’
Naglasio je da su ‘u svojim udžbenicima iz fizike Makó i Scherffer usvojili Boškovićev zakon silā’, i da su ‘izdanja Makóovih i Storchenauovih udžbenika nakon 1773. tiskana isključivo izvan Austrije – u Veneciji i Budimu’. Zaključio je da ‘udžbenik metafizike Pala Makoa i udžbenik logike Sigmunda von Storchenaua nisu bili napisani samo za nekoliko generacija studenata, nego su svojim naknadnim izdanjima omogućili da Boškovićeva gledišta budu prisutna u sveučilišnim udžbenicima čak do 1832. godine’.
Nakon predavanja, sudionici su sa zanimanjem postavili brojna pitanja predavaču o drugim radovima Ruđera Boškovića i njegovu utjecaju na znanost tog doba ali i kasnije, kao i pitanja vezana za najnovija istraživanja predavača o Ruđeru Boškoviću na sveučilištima u SAD-u.
Predavanje je najavila i moderirala prof. dr. sc. Vesna Cvjetković, Veleposlanica Republike Hrvatske u Austriji, a pored brojnih znanstvenika i poznavatelja djela Ruđera Boškovića iz Austrije i Hrvatske, predavanju su prisustvovali i predstavnici Hrvatsko-austrijskog društva Dubrovnik predsjednica Branka Martinović-Vuković i članica Izvršnog odbora Lucija Orešić te predstavnici Austrijsko-hrvatskog društva iz Beča, Matice hrvatske iz Beča i društva ‘Napredak’ iz Beča’. Organizacijom ovog predavanja o Ruđeru Boškoviću i utjecaju njegove filozofije prirode na sveučilišta u Austriji, Hrvatsko-austrijsko društvo Dubrovnik okončava Program Društva započet 2018. godine, a nastavljen u 2019. godini, posvećen djelovanju i boravku našeg slavnog sugrađanina u Beču u drugoj polovini XVIII. stoljeća, gdje i završava svoje najpoznatije djelo, živi i predaje na Visokoj jezuitskoj školi te aktivno sudjeluje u društvenom životu Beča, tog doba. Ostvarenje ovog Programa Društva omogućio je Grad Dubrovnik, Društvo prijatelja dubrovačke starine, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i ‘Dubrovačka kuća’ d.o.o. iz Dubrovnika.