Pučka pravobraniteljica Lora Vidović sa suradnicima je ovih dana u obilasku Dubrovačko-neretvanske županije gdje se susrela s građanima, organizacijama civilnog društva te predstavnicima tijela javne vlasti.
Tijekom posjeta županiji, pravobraniteljica uz Dubrovnik posjetiti i Ston, Metković, Kulu Norinsku, Korčulu te Lastovo, kako bi se detaljnije upoznala s problemima građana na ovom području. Isto tako, svi građani koji smatraju da su im ugrožena ili povrijeđena ljudska prava ili da su diskriminirani mogu kroz razgovor sa savjetnicima pravobraniteljice osobno iznijeti svoj problem i uložiti pritužbu na postupanje i rad pojedinih tijelaobuhvaćenih nadležnošću pučke pravobraniteljice, odnosno državnih, županijskih, gradskih i općinskih tijela te pravnih osoba s javnim ovlastima, a uz njih, u slučajevima diskriminacije, i svih pravnih i fizičkih osoba.
– Naravno da je prometna izoliranost veliki problem Dubrovnika, ali ne i samo njega već i gradova poput Metkovića ili otoka. Nije jednako živjeti u unutrašnjosti kao na obali gdje se može živjeti od turizma. Naravno da i u DNŽ postoje siromašni, pogotovo naši stariji sugrađani kojima je potrebna pomoć. Nas zanima koje su im usluge ovdje dostupne, što mogu gradovi, općine, županije i centri za socijalnu skrb napraviti kako bi njihova prava bila zaštićenija. Ovdje je izuzetno aktualno i važno pitanje stanovanja. Znamo da je proces gentrifikacije u turističkim sredinama izražen, gdje se svaki raspoloživi kvadrat koristi u svrhu turizma, a to je veliki izazov za socijalno osjetljive građane, mlade obitelji, stručnjake liječnike, medicinskim sestrama i tehničarima koji nemaju raspoloživ stambeni prostor kako bi živjeli od svoje struke, a ne od turizma. Naravno da je to i veliki problem na otocima. Jedno od područja o kojem smo mnogo razgovarali i još ćemo razgovarati je dostupnost zdravstvenih usluga. Kako u Dubrovniku, gdje je veliki nedostatak liječnika, tako i u Metkoviću i otocima gdje su ti problemi izraženi – poručila je Lora Vidović.
Dotaknula se Vidović i najčešćih prigovora koje njezin ured zaprima.
-Kada govorimo o Hrvatskoj najveći broj prigovora u 2018. se odnosio na rad unutar ministarstva unutarnjih poslova, odnosno na postupanje policije. To ne čudi, jer se na prvom mjestu radi o represivnom aparatu, a s druge strane je velik broj područja koja pokriva. Inače najveći broj pritužbi primamo vezano uz pravosuđe, gdje ljudi zaista pokazuju nepovjerenje u njega. Zatim veliki broj pritužbi je vezan uz diskriminaciju, najčešće na temelju nacionalnog podrijetla, a potom dobi – ispričala je Vidović.
– Što se tiče konkretno samog broja djelatnika možemo napraviti jako malo. Mi ne možemo privući liječnike, ali možemo u razgovoru s nadležnim tijelima razmjenjivati iskustva i davati preporuke. Iseljavanje je jedan od akutnijih problema koji je ujedno i jedan od razloga zašto nam nedostaje medicinskog osoblja. Njemu smo prvi puta u izvješću za 2018. godinu posvetili posebno poglavlje. Brojna istraživanja pokazuju da ljudi iz Hrvatske ne odlaze samo zbog plaće ili potrage za poslom. Oni odlaze jer su nezadovoljni drugim problemima, jer osjećaju besperspektivnost i beznađe zbog korupcije. Osjećaju kako posao jedino možeš dobiti ako si u ‘pravoj’ stranci ili ako si nečiji prijatelj ili kum. Brojne teške životne situacije natjeraju ljude na iseljavanje, a one nisu nužno povezane s radnim mjestom i odgovarajućom plaćom. Nama je potrebna cjelokupna reforma javne uprave, upravljanja na svim razinama i društva u kojem će se cijeniti sposobnost i kvalifikacije, a ne poznanstva i politički nepotizam. Ono o čemu nam građani puno više sada pišu je upravo diskriminacija na temelju političkih uvjerenja, pogotovo u javnoj upravi – zaključuje Vidović.