Neću naravno ići u detalje nastavno na temu, a koje Kazneni zakon na puno stranica propisuje, opisuje i detaljno regulira. Ono što sam primijetila je da većina ljudi, pravnih laika, jedino zna za žalbu, a pojam „pravnih lijekova“ potpuno im je stran. U smislu: „Kakav lijek u pravu? Lijekovi se koriste u medicini!“ E pa nije baš tako! I pravo ima svoje „lijekove“. I upravo to želim pojasniti.
Redoviti i izvanredni
Primarno treba razlikovati redovite od izvanrednih pravnih lijekova. Žalba, za koju svi znaju, je redoviti pravni lijek, dok su izvanredni pravni lijekovi, kao što im i sam naziv govori, izvanredni. Odnosno dozvoljeno ih je koristiti tek kada postoje za to posebno opravdani razlozi. I to nije baš često, za razliku od žalbe koja je gotovo pa pravilo. Odnosno najčešće žalbu na presude ulažu obje strane u kaznenom postupku.
Žalba
Kad prvostupanjski sud donese presudu stranke imaju pravo na nju se žaliti. Rok je 15 dana od dana dostave prijepisa presude. U složenim predmetima za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od petnaest godina ili dugotrajni zatvor, stranke i branitelj mogu odmah nakon objave presude zatražiti produljenje roka za žalbu, o čemu predsjednik vijeća odlučuje rješenjem. Rok za žalbu on ima ovlast produljiti za naviše 15 dana. Pravodobno podnesena žalba ovlaštene osobe odgađa izvršenje presude. Žalbu mogu podnijeti stranke, branitelj i oštećenik. U korist optuženika žalbu mogu podnijeti i njegov bračni i izvanbračni drug, srodnik u ravnoj lozi, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i hranitelj. Državni odvjetnik može podnijeti žalbu i na štetu i u korist optuženika.
Razlozi i sadržaj
Više je razloga zbog kojih se može podnijeti žalba: odluka suda o troškovima kaznenog postupka i imovinskopravnom zahtjevu, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i slično.
Tužitelj i oštećenik mogu se odreći prava na žalbu od objave presude pa do proteka roka za podnošenje žalbe, a mogu do donošenja odluke drugostupanjskog suda odustati od već podnesene žalbe. Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati.
Žalba treba sadržavati: oznaku presude protiv koje se podnosi, osnove za pobijanje presude, obrazloženje žalbe, prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomično ukine ili preinači i naravno potpis osobe koja podnosi žalbu. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi, osim ako je žalitelj za njih saznao nakon zaključenja rasprave. Pozivajući se na nove činjenice, žalitelj je dužan navesti dokaze kojima bi se te činjenice imale dokazati, a pozivajući se na nove dokaze, dužan je navesti činjenice koje tim dokazima želi dokazati.
Pobijanje presude
Presuda se može pobijati zbog: bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelomičnoj uvjetnoj osudi, zamjeni radom za opće dobro na slobodi, posebnim obvezama, zaštitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi, oduzimanju predmeta, troškovima kaznenog postupka, imovinskopravnom zahtjevu te javnom objavljivanju presude.
Postupak
Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi davanja odgovora. Nepravodobnu i nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem predsjednik vijeća prvostupanjskog suda. Primjerak žalbe dostavit će prvostupanjski sud protivnoj stranci, koja može podnijeti odgovor na žalbu u roku od 8 dana. Žalbu će sa spisom prvostupanjski sud dostaviti drugostupanjskom sudu.
Kada drugostupanjski sud zaprimi spis povodom žalbe na presudu za kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti, prije dostave sucu izvjestitelju, spis će dostaviti državnom odvjetniku. Državni odvjetnik vratit će spis u roku od osam dana. Drugostupanjski sud donosi odluku u sjednici vijeća.
Drugostupanjski sud može odbaciti žalbu kao nepravovremenu ili nedopuštenu, ili odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, ili ukinuti tu presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, ili preinačiti prvostupanjsku presudu. O svim žalbama protiv iste presude drugostupanjski sud odlučuje jednom odlukom.
Drugostupanjski sud će, prihvaćajući žalbu ili po službenoj dužnosti, rješenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba kaznenog postupka, ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba naložiti novu raspravu pred prvostupanjskim sudom. Drugostupanjski sud može naložiti da se nova rasprava pred prvostupanjskim sudom održi pred potpuno izmijenjenim vijećem. Drugostupanjski sud, kad za to postoje osobito važni razlozi, može uputiti predmet drugom stvarno nadležnom prvostupanjskom sudu iz svoje nadležnosti. Drugostupanjski sud može i samo djelomično ukinuti prvostupanjsku presudu ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez štete za pravilno suđenje. Ako se optuženik nalazi u istražnom zatvoru, a prvostupanjska presuda je ukinuta u cijelosti ili djelomično, drugostupanjski sud ispitat će postoje li još razlozi za istražni zatvor i donijeti rješenje o produljenju ili ukidanju istražnog zatvora te ga odmah dostaviti prvostupanjskom sudu. Protiv tog rješenja nije dopuštena žalba.
Žalba trećestupanjskom sudu
Protiv drugostupanjske presude dopuštena je žalba trećestupanjskom sudu samo ako je: drugostupanjski sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili je potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je izrečena takva kazna, drugostupanjski sud preinačio prvostupanjsku presudu kojom je optuženik oslobođen optužbe i izrekao presudu kojom se optuženik proglašava krivim.
Žalba se podnosi tijelu koje je donijelo rješenje. Žalba protiv rješenja podnosi se u roku od tri dana od dana dostave rješenja. Podnošenjem žalbe protiv rješenja u pravilu se odgađa izvršenje rješenja protiv kojeg je podnesena žalba. Rješavajući o žalbi, sud može rješenjem: odbaciti žalbu kao nepravovremenu ili kao nedopuštenu, odbiti žalbu kao neosnovanu ili prihvatiti žalbu ili povodom žalbe rješenjem preinačiti ili ukinuti i prema potrebi predmet uputiti na ponovno odlučivanje.
Obnova kaznenog postupka
Kazneni postupak koji je dovršen pravomoćnim rješenjem ili pravomoćnom presudom može se na zahtjev ovlaštene osobe obnoviti samo u slučajevima i uz uvjete propisane u ovom Zakonu. Pravomoćna presuda može se preinačiti glede odluke o kazni u korist osuđenika i u slučajevima i pod uvjetima propisanima posebnim zakonom. Kazneni postupak u kojem je osoba osuđena u odsutnosti, a nastupila je mogućnost da joj se ponovno sudi u njezinoj prisutnosti, obnovit će se i izvan načelnih predviđenih uvjeta, ako osuđenik ili njegov branitelj podnesu zahtjev za obnovu postupka u roku od jedne godine od dana kada je postao dostupan sudbenoj vlasti Republike Hrvatske.
Ako je postupak pravomoćno obustavljen prije podnošenja optužnice, na zahtjev ovlaštenog tužitelja može se dopustiti obnova postupka ako se podnesu novi dokazi na temelju kojih se sud može uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje postupka.
O zahtjevu za obnovu kaznenog postupka odlučuje vijeće suda koji je u prijašnjem postupku sudio u prvom stupnju. U zahtjevu se mora navesti po kojoj se zakonskoj osnovi traži obnova i kojim se dokazima potkrepljuju činjenice na kojima se zahtjev temelji. Ako sud ne odbaci zahtjev, dostavit će prijepis zahtjeva protivnoj stranci, koja ima pravo u roku od osam dana odgovoriti na zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijeća će sam ili preko suca istrage izvidjeti činjenice i pribaviti dokaze na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev.
Nakon provedenih izvida sud će rješenjem odmah odlučiti o zahtjevu za obnovu postupka. U ostalim slučajevima, kad su u pitanju kaznena djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, predsjednik vijeća odredit će da se spisi pošalju državnom odvjetniku, koji će bez odgode vratiti spise sa svojim mišljenjem.
Za novi postupak koji se vodi na temelju rješenja kojim je dopuštena obnova kaznenog postupka važe iste materijalnopravne odredbe kao i za prvi postupak, osim odredaba o zastari, koje se mogu samo iznimno primijeniti. Kad sud u novom postupku donese presudu, izreći će da se prijašnja presuda djelomično ili u cijelosti stavlja izvan snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom sud će optuženiku uračunati izdržanu kaznu, a ako je obnova određena samo za
Zahtjev za zaštitu zakonitosti
Protiv pravomoćnih sudskih odluka Glavni državni odvjetnik može podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon. Glavni državni odvjetnik će podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv sudske odluke donesene u postupku na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, međunarodnim pravom ili zakonom. O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud. O zahtjevu se odlučuje u sjednici vijeća.
Pri odlučivanju o zahtjevu za zaštitu zakonitosti sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda zakona na koje se poziva Glavni državni odvjetnik. Ako sud ustanovi da razlozi iz kojih je donio odluku u korist osuđenika postoje i za kojeg od suoptuženika glede kojeg nije podignut zahtjev za zaštitu zakonitosti, postupit će se po službenoj dužnosti kao da takav zahtjev postoji. Sud će presudom odbiti zahtjev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda zakona koju ističe Glavni državni odvjetnik. Kad sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan, donijet će presudu kojom će, prema naravi povrede zakona, ili preinačiti pravomoćnu odluku, ili ukinuti u cijelosti ili djelomično odluke prvostupanjskog suda i višeg suda ili samo odluku višeg suda i predmet vratiti na ponovnu odluku ili suđenje prvostupanjskom sudu ili višem sudu.
Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude
Osuđenik koji je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora ili maloljetničkog zatvora, ili mu je određen prisilni smještaj, može podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude zbog povrede zakona u slučajevima predviđenim Kaznenim zakonom ili ako je pravomoćno osuđen u postupku na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, međunarodnim pravom ili zakonom. Osuđenik koji se nije koristio redovitim pravnim lijekom protiv presude ne može podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, osim ako je drugostupanjskom presudom umjesto oslobođenja od kazne, rada za opće dobro na slobodi, uvjetne osude, sudske opomene ili novčane kazne izrečena kazna zatvora ili djelomična uvjetna osuda, odnosno umjesto odgojne mjere kazna maloljetničkog zatvora. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude ne može se podnijeti protiv presude Vrhovnog suda.
O zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude odlučuje Vrhovni sud.
Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude mogu podnijeti osuđenik i branitelj u roku od mjesec dana od primitka pravomoćne presude. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude podnosi se prvostupanjskom sudu. Prvostupanjski sud ili Vrhovni sud može, s obzirom na sadržaj zahtjeva, riješiti da se odgodi, odnosno prekine izvršenje pravomoćne presude. Žalba protiv takva rješenja prvostupanjskog suda ne odgađa njegovo izvršenje.