Ho ho ho! – izraz je koji vežemo uz najljepše vrijeme u godini, pritom misleći na ugođaj, lampice, Advent, ali i izbor hrane oko nas. Tradicionalna jela poput pečenja, sarmi, francuske salate, bakalara, prikli, kolačića dio su prehrane za vrijeme blagdana i zaista imaju posebnu kulturološku, ali i energijsku vrijednost. Ono što i sami možemo uvidjeti jest da je takva hrana bogatija mastima (kaloričnija), zbog toga nam je tako ukusna i primamljiva. Podsjetimo da se aromatični sastojci najbolje otapaju u masnom mediju, zato smo i skloni odabiru masnije hrane. Zahvaljujući hrani bogatoj mastima i hrani bogatoj jednostavnim šećerima (slatkoj hrani) naši preci mogli su raspoznati energijski bogatu hranu u prirodi i konzumirajući je u većim količinama osigurali bi popunjavanje energetskih rezervi (debljanje) kako bi uspjeli ‘prezimiti’ i preživjeti faze kada hrane nije bilo. Evolucijski značaj masne i slatke hrane nije se izgubio dan danas, još uvijek najradije posežemo prema takvoj hrani, na što ukazuju i znanstvena istraživanja. Dokazana je također povezanost nakupljanja pokojeg kilograma viška u blagdanskom razdoblju – koja je rezultat prekomjernog energijskog unosa putem hrane bogate mastima, ukupne konzumirane količine hrane, a u prilog tome ide smanjena tjelesna aktivnost.
Ne postoji podjela hrane na zdravu i nezdravu
Priznajte – već u glavi pravite kolačiće, okrećete priklice koje posipate šećerom u prahu, keksiće s čokoladnom glazurom, pečenku s krumpirima, francusku salatu s pršutom, pokoji bićerin više uz kolendu. Ali što ako ipak možemo napraviti pokoji prehrambeni trik kako bi spriječili prejedanje i neumjerenost u piću? Tri temeljna načela pravilne prehrane su raznolikost, umjerenost i ravnoteža koja tako jasno i jednostavno sumiraju zdrav odnos prema hrani, a mogu nam pomoći izbjeći blagdansku neumjerenost u jelu i piću. Načelo raznolikosti sugerira da konzumirate svaku skupinu namirnica vodeći se principom pravilno aranžiranog tanjura (polovicu tanjura neka zauzme šarenilo povrća, četvrtinu neka zauzme izvor ugljikohidrata (žitarice, škrobno povrće ili mahunarke), a posljednju četvrtinu tanjura neka zauzme kvalitetan izvor proteina (meso, riba, jaja, sir). Umjerenost se odnosi na: ispijanje alkohola (jedna čaša vina uz obrok za žene na dan, dvije čaše vina uz obrok za muškarce na dan), slatkiše – jednostavne šećere (ne više od 10 posto ukupne dnevno unesene energije – što bi označavalo svega nekoliko keksića na dan), masnu hranu (ne više od 30–35 posto ukupne dnevno unesene energije – što bi značilo umjereno začinjavanje hrane i salate uljem (1–2 jušne žlice) te priprema hrane s minimalnim korištenjem masti) te količina soli (umjereno soljenje jela, ali i oprezno s konzumacijom suhomesnatih proizvoda koji obiluju soli, a preporuka ih je svesti na minimum ili potpuno ukloniti iz prehrane). I posljednje načelo jest ravnoteža koja sugerira i objašnjava smisao pravilne prehrane i zdravog odnosa prema hrani, a to je da ne postoji podjela hrane na zdravu i nezdravu.
Majonezu zamijenite svježe gratanim hrenom
Ono što je ključno jest količina hrane i učestalost konzumacije iste, što znači da će blagdanske gulozarije definitivno biti dio naših tanjura, ali ćemo mudrije pristupiti tome znajući spomenuta načela i pravilno aranžiranje tanjura. Primjerice, umjesto pečenog krumpira kao prilog mesu, napravite neko drugo pečeno škrobno povrće (pastrnjak, cikla, batat, mrkva) ili pak napravite pire krumpir, restani krumpir ili krumpir na salatu i tako smanjite energijsku vrijednost ukupnog obroka jer ćete upotrijebiti manje masnoće, a zdjela salate neka bude standardni prilog uz obrok kako biste povećali unos vlakana, vitamina i minerala, ali i utjecali na veći osjećaj sitosti. Majonezu zamijenite svježe gratanim hrenom ili umacima na bazi jogurta, a božićnim kolačićima smanjite količinu dodanih šećera. Uključite svoje najmilije u izradu božićnih jela, radujte se zajedništvu oko stolova, njegujte tradiciju i mislite na svoje zdravlje prilikom konzumacije blagdanske trpeze kako izraz ho ho ho, ne postane oh oh oh!
MEDENJACI (GINGERBREAD KEKSIĆI)
Sastojci:
• 200 g mekog brašna
• 110 g zobenog brašna (u mlincu za kavu ga napravite)
• 110 g maslaca
• 100 g smeđeg šećera
• 120 ml meda
• 1 jaje
• ¾ žličice sode bikarbone
• Začini za medenjake:
— 1 žličica đumbira u prahu
— ½ žličice cimeta
— ¼ mljevenog klinčića
Priprema:
1) Mikserom pjenasto umiješajte maslac te dodajte šećer, sodu bikarbonu, začine, med i jaje.
2) Promijenite nastavke na mikseru (spiralne) i dodavajte brašno dok se ne sjedini tijesto.
3) Tijesto je jako mekano i treba ga hladiti najmanje 2–3 sata.
4) Razvaljajte tijesto i oblikujte kalupima željene oblike.
5) Pecite na 180°C, 6 minuta. Trebaju biti mekani kada ih izvadite te ih ohladite na vrućem plehu.
KEKSIĆI BEZ BRAŠNA (30-AK KOM)
Sastojci:
• 120 g sitno mljevenih badema
• 50 g kokos ljuskica
• 50 g tamne čokolade nasjeckane
• 50 g smeđeg šećera
• Pola žličice praška za pecivo
• 1 jaje
• 1 dcl kokosovog ulja
• Prstohvat soli
Priprema:
1) U posudi pomiješajte sve suhe sastojke te dodajte jaje, rastopljeno kokosovo ulje, nasjeckanu čokoladu i oblikujte kompaktno tijesto.
2) Odmorite tijesto 30 min, a onda oblikujte male keksiće i lagano ih spljoštite na površini.
3) Pecite u zagrijanoj pećnici na 180 °C, 10 minuta i kada su rumeni okrenite ih naglavačke (za 180 stupnjeva) i ostavite na vrućem plehu dok se ne ohlade.
Članak objavljen u tiskanom izdanju DuLista, 2. prosinca 2020.