Povodom obilježavanja Međunarodnog tjedna arhiva 2025. održat će se otvorenje izložbe 11. lipnja u 20:00 sati, a prigodno predavanje Povjesničar, konzervator i arhivist Josip Gelcich; biografija stotinu godina kasnije zbog spriječenosti predavača gosp. Ivana Viđena, odgođeno je za 17. lipnja 2025. u 19:30.
Predavanje je pod nazivom ‘Povjesničar, konzervator i arhivist Josip Gelcich; biografija stotinu godina kasnije’. Stotu obljetnicu smrti povjesničara, profesora, arhivista i konzervatora Josipa Gelcicha (1849.-1925.) Državni arhiv u Dubrovniku obilježit će javnim predavanjem koje će u osnovnim crtama iznijeti biografske podatke o ovome zaslužnom čovjeku. Dugogodišnji profesor na nautičkoj školi, konzervator spomenika i arhivist dubrovačkoga arhiva (tada pri Kotarskome poglavarstvu), Gelcich je ostavio neizbrisiv trag u povijesti hrvatske kritičke historiografije, ali i zaštite spomenika.
Velik broj njegovih članaka i monografskih knjiga o povijesti Dubrovnika i Kotora i danas su često ne samo prve nego i još uvijek relevantne točke za daljnja istraživanja. Josip Gelcich bio je u mnogočemu prvi, pa je tako, između ostaloga, sudjelovao kod objavljivanja povijesnih izvora dubrovačkoga arhiva u izdanju JAZU, a i prvi je sustavnije sredio njegovo arhivsko gradivo i izradio inventar. Iako u hrvatskoj historiografiji nisu nepoznati, ni Gelcichevo neumorno djelovanje ni dugoročni rezultati njegova rada nisu još cjelovito ni pravilno vrednovani. Predavač je Ivan Viđen, povjesničar umjetnosti.
Izložba pod nazivom ‘Tragom arhivskog gradiva – dubrovački opus arhitekata Mladena Kauzlarića i Stjepana Gomboša (1931.-1941.)’ dubrovačkoj javnosti prezentirati će projekte i realizacije koje su u desetljeću pred izbijanje Drugog svjetskog rata dvojica zagrebačkih arhitekata izveli za Dubrovnik i koji su za dubrovačku sredinu svog vremena predstavljali prekretnicu u percepciji moderne arhitekture. Dubrovački opus Mladena Kauzlarića i Stjepana Gomboša broji šesnaest projekata, od kojih je sedam i realizirano. Radi se o širokom spektru zahvata; od urbanističkih regulacija, interpolacija i rekonstrukcija javnih zgrada, novogradnji i adaptacija stambenih građevina, do preuređenja interijera i obnove spomenika. Osim kvantitativno, dubrovačka ostvarenja Kauzlarića i Gomboša, uz djela Nikole Dobrovića, predstavljaju najvažniji doprinos afirmaciji moderne arhitekture na jugu Hrvatske, kao i uspješan primjer njene integracije u okruženja povijesnih gradova.
Zahvaljujući međuinstitucijskoj suradnji Državnog arhiva u Dubrovniku i Muzeja grada Zagreba, na izložbi je prezentiran izbor arhivskog gradiva koji je omogućio rekonstrukciju djelovanja dvaju arhitekata, a koji osim dokumentarne vrijednosti za poznavanje njihova iznimnog arhitektonskog opusa, nerijetko ima i visoku likovnu vrijednost. Izložbu će predstaviti Nikolina Pozniak ravnateljica Arhiva, Nikša Selmani i Sanja Curić, viši arhivisti te dr.sc. Antun Baće, povjesničar umjetnosti i konzervator.