Tijekom obavljanja radova saniranja pločnika na Poljani Marina Držića došlo je do iznimnog arheološkog otkrića. Kao što znate, pronađen je pokrov kamenog sarkofaga. Za sada se o ovom senzacionalnom nalazu može samo nagađati, a mi smo se o njegovom značaju i smještanju u vremenski kontekst interesirali kod povjesničara dr.sc. Ivana Viđena.
-Najsvježije otkriće na trgu pred katedralom primjer je kako se u znanstvenim istraživanjima na iznenađenja uvijek mora računati – za početak je zaključio Viđen, podsjetivši nas na istraživanja koja su se u ovom području odvijala u 80-tima.
-Iako su katedrala Gospe Velike i Bunićeva poljana sustavno istraživane između 1981. i 1987. godine kada su pronađeni senzacionalni arheološki nalazi dviju prvih dubrovačkih katedrala i brojnih drugih struktura, ovaj dio pred katedralom tada je bio ostavljen po strani. Ono što je tada pronađeno je doslovce promijenilo tijek povijesti, jer je dovelo u pitanje sve što se do tada znalo o nastanku Dubrovnika i njegovoj ranoj povijesti, pa je logično da se bilo kakav novi nalaz na takvom lokalitetu doživljava kao velika vijest. Prema onome što se u ovome trenutku može reći, jer detaljnija istraživanja tek slijede, izgleda da se radi o ostatcima groblja koje se u Srednjemu vijeku nalazilo oko stare romaničke katedrale srušene u potresu 1667. godine. Na prvi pogled riječ je o poklopcu sarkofaga koji se može datirati u kasnoantičko razdoblje i vrlo vjerojatno je korišten i u srednjovjekovnome vremenu. Naime, tada je bilo uobičajeno da su se sarkofazi radi svoje skupocjenosti smatrali privilegiranim načinom ukopa te su se kroz stoljeća mogli koristiti više puta. Spomenutim istraživanjima osamdesetih godina 20. stoljeća u katedrali i oko nje pronađeno je više sarkofaga od kojih je veći dio i danas u podzemlju katedrale. Budući da je nekoliko njih sačuvano bez poklopca zasad moramo ostaviti mogućnost da je ovo što trenutno vidimo samo poklopac nekoga od njih. Osim ovoga na Poljani Marina Držića sada je vidljiv i ostatak nekog srednjovjekovnog zida koji se proteže u pravcu istok-zapad, tako da će zaštitna istraživanja svakako morati dati neke odgovore s obzirom na kontekst čitavog tog prostora od Bunćeve poljane, preko katedrale, pa do Držićeve poljane. U svakome slučaju, prva dubrovačka stoljeća još uvijek su nam dijelom zagonetna i ovakvi nalazi sigurno će doprinijeti njihovom rasvjetljavanju, ali i održavanju interesa znanstvenika za tu temu. O tome odlično svjedoči i radionica „Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala“ koja još od 2015. godine inventarizira i obrađuje pokretne arheološke nalaze pronađene ranijim istraživanjima pod katedralom i čiji je zbornik radova upravo izišao iz tiska – pojasnio nam je Viđen.
