Velik je ovo trenutak za Hrvatsku – konačno smo na putu prema jedinstvenom i u cijelosti povezanom teritoriju Lijepe naše. No, ovo nije samo velik dan za Hrvatsku, ovo je i jedan važan korak za Europsku uniju – kazala je danas ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.
Ovu srijedu, u Bruxellesu se dogodio povijesni trenutak – ministrica Žalac sastala se u sjedištu Europske komisije u Bruxellesu, u zgradi Berlaymont, s povjerenicom Europske komisije, Corinom Cretu zbog, potpisivanja odluke o prihvaćanju sufinanciranja velikog infrastrukturnog projekta ‘Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom’, ukupne vrijednosti 357 milijuna eura bespovratnih sredstava.
– Projekt će osigurati kontinuitet teritorija Unije i otvoriti potencijale gospodarskog i društvenog razvoja u široj regiji te poboljšati dio TEN-T mreže EU na Jadranskoj obali. Projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom najveći je projekt financiran sredstvima EU u RH – ukupno 526 milijuna eura, od kojeg iznosa će ovom odlukom koju danas potpisujemo 357 milijuna eura biti financirano bespovratnim sredstvima EU – dodala je ministrica.
-Ovaj je put bio iznimno dugačak i nimalo lak. To možda najbolje znaju i neki koji su danas ovdje i kojima se posebno zahvaljujem na trudu i zalaganju, a tu su naša zastupnica u Europarlamentu Dubravka Šuica i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić. Oni možda najbolje znaju koliki značaj će gradnja Pelješkog mosta imati za stanovnike DNŽ – dodala je ministrica, koja je kazala i to kako su govorili o početku gradnje Pelješkog mosta da način kako često čuje ‘komentare kako je ovo samo još jedno u nizu obećanja, ali je važno da ljudi znaju da će se slijedom današnjeg potpisivanja Odluke EK pristupiti sklapanju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s Hrvatskim cestama kao korisniku sredstava projekta nakon čega su ispunjeni svi koraci za konačnu realizaciju projekta’.
-Završen je prvi krug u postupku javne nabave za izvođača radova odnosno izgradnje Pelješkog mosta te je u drugi krug odabira ušlo ukupno osam ponuđača odnosno konzorcija tvrtki a sklapanje ugovora o izvođenju radova te početak građenja mosta očekuje se na jesen ove godine. Planirani rok izgradnje mosta je tri godine, dakle do jeseni 2020. Godine imat ćemo Pelješki most i Hrvatska će biti konačno jedinstvena. Trenutno, ovo je najveći EU projekt u Hrvatskoj i svakako jedan od najvećih projekata u Europskoj uniji, a Europska komisija dovršava sve interne procedure za sufinanciranje najvećeg projekta putem sredstava Europske unije, u okviru kojega je planirana izgradnja Pelješkog mosta, stonske obilaznice i pristupnih cesta – kazala je među ostalim ministrica, dok je Cretu dodala:
– Veliko mi je zadovoljstvo danas obznaniti kako je EU Komisija napravila odluku poduprijeti ovaj projekt. Velika je to vijest za Hrvatsku, ali i za cijelu regiju. Zaista mislim kako se radi o nečem velikom, jer se radi o teritoriju Hrvatske koji će konačno biti ujedinjen. Ovaj projekt će nam donijeti blagostanje regiji i zemlji, te bolji i jednostavniji promet, kao i bolju budućnost. S moje točke gledišta, ovo je vrlo važan trenutak i naravno, ne bi bio tu gdje jest da nije jako dobre tehničke podloge. Sve oko ovog projekta jako je dobro pripremljeno – kazala je Cretu, zahvalivši i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini na suradnji.
Na potpisivanju Odluke bila je i europarlamentarka Dubravka Šuica koja je istaknula kako je ovo povijesni trenutak, posebno za Dubrovnik.
-Dubrovnik konačno više neće biti otok. Sada iskreno vjerujem u ovaj projekt. Bilo je trenutaka kada nam građani više nisu vjerovali, ali zahvaljujući EU i novcima iz Regionalnog fonda konačno će i naši sugrađani i građani Hrvatske shvatiti što znači benefit od EU. Ovakvi projekti su vrlo važni da bismo što više imali povjerenja u Uniju i naše članstvo u Uniji – rekla je nakon potpisivanje Odluke Šuica, još jedno naglasivši kako je važno da građani osjete korist od Unije.
-Ovo je projekt koji se dugo godina pomno pripremao i to od trenutka kada je postao europskim projektom. On je izvrsno pripremljen i tek je sada bio u fazi mogućeg potpisivanja. Stoga sam vrlo sretna da smo se i mi naučili pisati i raditi projekte i da ćemo izvući maksimalna sredstva iz ovog razdoblja ove omotnice do 2020. godine. Hrvatski jug je puno pomogao za samostalnost i neovisnost Hrvatske, i došao je konačno trenutak da Hrvatska vrati Dubrovniku i jugu za sve ono što smo doživjeli u Domovinskom ratu – rekla je Šuica, dodavši kako je presretna što se može pohvaliti i podsjetiti kako je 1998. godine imala dovoljno hrabrosti i vizije staviti potpis na peticiju građana za gradnju Pelješkog mosta iako je tada bilo mnogo glasova protiv.
-Međutim ta peticija koja je skupila ogroman broj potpisa danas je doživjela svoju realizaciju i presretna sam – zaključila je Šuica.
Cilj projekta ‘Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom’ jest smanjiti negativne posljedice po Hrvatsku koje će nastati uspostavom tzv. Schengenskog režima te implementacijom projekta ojačati povezanost teritorija i funkcionalnih regionalnih centara. Više o svemu govorio je župan Nikola Dobroslavić.
-Ovime imamo potvrdu o financiranju projekta od 85 posto odnosno 257 milijuna kuna koji ide na jesen. Očekujemo kako će se Pelješki most uredno izgraditi zajedno s pristupnim cestama. Time će naša županija biti povezana s ostatkom Hrvatske i Europske unije. Ovaj projekt ima stratešku važnost povezivanja juga Hrvatske. Bitan je i za gospodarski razvoj cijele naše županije posebno Pelješca, Mljeta… – rekao je župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.
Na pitanje približava li gradnja Pelješkog mosta i stonske prilaznice često spominjanu autocestu do Dubrovnika župan je odgovorio:
– Postoji više varijanti o kojima se razmišlja kako dalje povezati našu županiju. Mi ovime prevladavamo diskontinuitet teritorija do Neuma. Moramo se povezati na neki način od Dubrovnika do mosta, i od mosta do Ploča. Mislimo kako je najbolje rješenje da autocesta prođe kako je i planirano – kroz našu županiju kako je i planirano. I na tome ćemo dalje inzistirati – kazao je Dobroslavić.
Tri su fizičke komponente projekta – izgradnja mosta Pelješac, duljine 2,4 kilometra uz visinu prostora ispod mosta za prolazak brodova 55 metara, potom izgradnja pristupnih cesta ukupne duljine 12,04 kilometara (cesta Duboka (D8) – Most 2,140 km (kopnena strana), cesta Most – Zaradeže (D414) 9,898 km (na poluotoku Pelješcu) sa 2 tunela, 1 vijaduktom i 2 mosta) te izgradnja stonske obilaznice D414 – poboljšanje i proširenje poddionice Šparagovići/Zaradeže – Prapratno (M43 – M60) duljine 10,2 km, gradnja poddionice Prapratno – Doli (M32 – M68) dužine 7,89 km s 2 tunela, 1 vijaduktom i 1 mostom.
Profil cesta izgleda ovako: 2 x 1 prometne trake širine kolnika osam metara, osnovne 3,5 metara, te sigurnosne trake pola metra.
Smanjenje trajanja putovanja
Ovim projektom putovanje će se smanjiti sa 101 na 35 minuta. Smanjenje trajanja putovanja neposredno utječe na smanjenje emisije CO2 koju proizvode vozila na postojećoj dionici D8 i graničnom prijelazu, a projekt je, u okviru pripremne dokumentacije i Studije utjecaja na okoliš, osigurao pozitivno mišljenje nadležnih tijela o usklađenosti s ekološkom mrežom Natura 2000, kao i EIA direktivom.
Provedba projekta
Završen je prvi krug u postupku javne nabave za izvođača radova odnosno građenje Pelješkog mosta, te je u drugi krug odabira ušlo ukupno 8 ponuđača (konzorcija tvrtki). Sklapanje ugovora o izvođenju radova te početak građenja mosta očekuje se na jesen 2017. Planirani rok izgradnje mosta je 3 godine, dakle do jeseni 2020. godine.
Uz ugovor o radovima za građenje mosta, projektom su predviđena još tri ugovora o izvođenju radova (izgradnja pristupnih cesta do mosta te dionica ‘Prapratno – Đonta Doli’ i ‘Sparagovici / Zaradeže – Prapratno’).
Provedba svih komponenti projekta očekuje se u razdoblju od 2017 do kraja 2021. godine.
mnj