Drugim rebalansom proračun Grada Dubrovnika za 2022. godinu povećava se za 37 milijuna kuna, što je posljedica gospodarskog oporavka. Kako je objasnio pročelnik za financije Ante Vojvodić na Gradskom vijeću, proračun za ovu godinu dosta se realno planirao iako je on planiran u velikoj neizvjesnosti.
Gradonačelnik Mato Franković osvrnuo se uvodno na rashode te naveo povećanja na pojedinim projektima poput azila, ceste iza Kineskog zida, multifunkcionalne dvorane…
-Od novih projekata imamo javnu rasvjetu na Lopudu i vrlo bitan projekt Centar za pružanje usluga u zajednici za što planiramo sredstva za izradu idejnog projekta i geodezije – napomenuo je. Rekao je kako se planiraju kupiti i dionice i to 1245 dionica Hotela Gruža za 124 tisuće kuna te 216 dionica UTD Raguse za 23 tisuće kuna.
Tijekom objašnjavanja proračunskih rashoda, gradonačelnik je rekao kako se financiranje obrazovnih materijala smanjilo jer su se povećale satnice asistentima u nastavi.
-Uveli smo mjeru i dižemo satnicu asistentima s 25 na 35 kuna, što i oni sami apelom ističu kao problem. Plaćeni su premalo za težak i zahtjevan posao – rekao je gradonačelnik. Istaknuo je kako se povećala i dotacija za privatne vrtiće.
Marko Potrebica (HDZ) tijekom rasprave rekao je kako je nemoguće realno isplanirati proračun.
-Dva segmenta mogu vrlo negativno utjecati na proračun. Jedan su energenti. Sramota je hrvatske države da imamo nacionalnu kompaniju HEP koji se maćehinski odnosi prema gospodarstvu. Zakopat ćemo hrvatskog gospodarstvo. Ovo što radi HEP je sramota – rekao je Potrebica.
-Jedini trenutni spas je što određene hotelske grupacije imaju ugovore do kraja godine. Udar koji ćemo osjetiti na proračun bit će nevjerojatan. Moramo nešto učiniti jer je podne prošlo. Ne može se na ponuđene usluge i cijene kompenzirati ovaj udar – dodao je te uputio Vladi apel da nešto napravi za gospodarstvo.
Gradonačelnik je rekao kako se slaže da treba pokrenuti raspravu i vidjeti na koji način HEP to pravda.
-Povećanja su toliko velika da se teško mogu pravdati i imaju direktan utjecaj na sve – rekao je gradonačelnik.
Potrebica je istaknuo kako je kod struje 60 posto u našim rukama te je HEP monopolist.
-Važno je da se Ministarstvo gospodarstva ozbiljno uključi u rješavanje ovog problema jer će hrvatsko gospodarstvo biti uništeno – smatra Potrebica.
Tijekom daljnje rasprave gradonačelnik je rekao kako 50 posto ovog rebalansa direktno pogađa naše građane.
Ivan Tropan (SDP) rekao je kako se prihodi mogu vrlo dobro planirati.
-Kako stojimo u vezi vatrogastva i jesu li napravljene sve pripreme – pitao je Tropan, te dodao i pitanje oko Lapadske obale.
Gradonačelnik Mato Franković napomenuo je kako je prje 4 godine potpisan novi kolektivni ugovor s JVP Dubrovački vatrogasci te su jedna od tri najbolje plaćene postrojbe u RH.
-Naši vatrogasci su spremni. Sve što DVD-ovi rade godinama financijski podupire Grad te je i to spremno za novu požarnu sezonu, do koje, nadamo se, neće doći – rekao je gradonačelnik.
Rokovi za dovršetak Lapadske obale, rekao je Franković, ničim nisu ugroženi.
Nezavisni vijećnik Ivan Cetinić složio se s apelom Marka Potrebice jer će ‘ povećani računi pokopati mnoge’. Dotaknuo se i Dubrovnik Pass-a.
-20 posto se kupuje Dubrovnik Pass naspram karata od zidina što je manje nego lani, a cijena se izjednačila – rekao je te dodao kako se nije postigao rezultat koji se želio. Apelirao je da se više uloži u marketing.
Pitao je i vezano za 32 neupisane djece u DV Mokošica, a čija su oba roditelja zaposlena. Gradonačelnik je rekao za DU Pass kako se tek krenulo te da treba neko vrijeme da zaživi.
-Htjeli smo ići korak po korak i ide to svojim tijekom kako i treba – objasnio je.
Kad je riječ o vrtićima, rekao je kako 80 bodova ostvaruje dijete kojemu su oba roditelja zaposlena i takve djece u gradu nema neupisane. Nije upisano 16 djece koja nemaju tih 80 bodova.
-Teža situacija je u Mokošici, tamo 43 djeteta s 80 bodova nisu upisana – rekao je gradonačelnik i napomenuo kako 53 djece nije krenulo u prvi razred već je dobilo odgodu, što se nikad nije dogodilo.
Na DU Pass osvrnuo se i Vlahušić
-Kad gosti kupe DU Pass Grad dobije 120 kuna više, a dobiju i gosti više za istu cijenu – rekao je Vlahušić.
Ponovno je zaiskrilo izemđu Capora i Frankovića.
-Projekt Respect the Coty prepoznaje cijeli svijet – odgovorio je gradonačelnik Caporu koji je rekao kako se nakon nekoliko godina i potrošenih 4 milijuna došlo do zaključka da Respect the City i nije postigao nekakvu učinkovitost. Osvrnuo se i na promjene u vodstvu DPDS-a i pritiske koji su imali za cilj dovesti struju skloniju aktualnoj gradskoj vlasti.
Na to mu je replicirao Potrebica koji ga je pitao koga su to oni u DPDS-u postavili ako se od Malog vijeća promijenio jedan čovjek.
-Jedan časni gospar je pošao, vjerojatno zbog godina. Pošao je sa svim počastima koje je zaslužio – rekao je Potrebica.
Tijekom rasprave, vijećnica Petra Marčinko (Srđ je Grad) dotaknula se i prometa oko povijesne jezgre. Gradonačelnik je objasnio kako je cilj smanjiti maksimalno broj vozila, a od 1. siječnja će se implementirati cijeli sustav te početi provoditi novu priču koja će uvesti red.
-Postigli smo novim Zakonom da oko povijesne jezgre nema liberalizacije autotaksi prijevoza. Mi odlučujemo – rekao je te napomenuo kako će građani imati neometan prolaz, a ostali će se ograničiti i to će ih i koštati. Napomenuo je kako nakon implementacije sustava neće više biti 4 tisuće taksi vozila u zoni posebnog režima.
Đuro Capor dao je predsjedniku Gradskog vijeća Marku Potrebici fotografiju Libertasovog autobusa koji s naljepnicama EU projekta prevozi putnike s cruisera na Pile. Dakle, Libertasovi autobusi financirani EU sredstvima to ne bi smjeli raditi.
-U pravu ste, i ja sam dobio tu fotografiju uz objašnjenje da se dogodila greška u prometnom odjelu. Nije nikoga prevozio, bio je na ukrcaju, ali nikoga nije ukrcao. Dogodio se ljudski propust – rekao je gradonačelnik te istaknuo kako su autoprijevoznici sve to prijavili SAFU-u.
-Nevjerojatno je da su nas prijavili ljudi koji su dobronamjerni autoprijevoznici ovog grada koji dolaze na Pile da je moguće za nula s ciljem da se njihov vlastiti grad i građani kazne jer misle da nisu ostvarili te prihode. To je ova predsjednica organizacije autobusera – rekao je gradonačelnik te im poručio kako su spremni sve uništiti samo kako bi njima bilo dobro. Marko Potrebica, inače predsjednik NO Libertasa ispričao se i Caporu i građanima jer se dogodilo nešto što se nije smjelo dogoditi. Rekao je kako je za taj propust odgovora i djelatnik koji je to napravio, ali i direktor.
-Pravila se moraju znati, ovo je sramota koja se nije smjela dogoditi – rekao je Potrebica. Propust je i u tome, naglasio je, što je on to doznat tek od vijećnika.
-Oštro ću tražiti sankcije i odgovornost – poručio je.
Vijećnik Vlahušić osvrnuo se na DSO koji je sudskim sporom dobio prostor današnjeg Rektorata.
-Gdje su novci za preseliti Orkestar? – pitao je Vlahušić te pitao koji je to drugi primjeren prostor za Rektorat i zašto se on izbacuje.
-Imamo ljetnikovac koji je dodijeljen Sveučilištu u određenom trenutku. U njega su uložili više od 10 milijuna kuna. Koliko je on adekvatan za potrebe Sveučilišta, vjerujemo da ćemo se složiti da nije. DSO je ostao samo u Slanici i njegove potrebe postoje. Nismo mogli zaustaviti DSO u namjeni da dokažu da je to njihov prostor, što su i dokazali. Obje institucije su važne za Grad. Zato smo održali sastanak i dogovorili se da preseljenje ide korak po korak. Napuštanje ljetnikovca bit će u trenutku kad se steknu uvjeti da se Rektorat može preseliti – objasnio je gradonačelnik. Izlaskom Sveučilišta to neće automatski značiti povratak Orkestra jer u prostor treba uložiti određene novce, posebno u krovište.
-Hoće li se sad dozvoliti rušenje unutar ljetnikovca? To je ispit za konzervatore za kojeg jedva čekam kako će završiti – osvrnuo se na ljetnikovac Crijević Pucić i Marko Potrebica. Naime, istaknuo je kako je dva puta Sveučilište željelo prilagoditi ljetnikovac svojim potrebama, no to im nije pošlo za rukom jer su konzervatori imali čvrsti stav na koji se način može obnoviti.
Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna za 2022. godinu je nakon iscrpne rasprave usvojen većinom glasova.