Vidjeli smo svi koliki su redovi ispred MUP-a gdje strani radnici i poslodavci rješavaju dozvole za rad. S obzirom na količinu ni ne čudi da se na izdavanje istih čeka poprilično.
Poduzetnici, naročito u sektoru turizma, zbog izmjena zakona su se našli u velikome poslu. Najprije treba izučiti sve te zakonske promjene, a potom primijeniti u svom poslovanju. Zakon o strancima promijenio je poprilično toga, tako da su se svi koji zapošljavaju strane radnike našli u poziciji da im trebaju osigurati propisan adekvatan smještaj. Što je u redu, jer ljudi zaslužuju humane uvjete. Međutim to nije sve. Postupak dobivanja radnih dozvola za strance, a pri tom se misli na državljane trećih zemalja, se zakomplicirao. Za početak je bitno podcrtati da je državljanin treće zemlje, prema Zakonu o strancima, “osoba koja nema državljanstvo države članice Europskoga gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije, a ima državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva”.
-Ma sve su zakomplicirali da ti nije jasno moraš li nabaviti to neko mišljenje s berze ili će ti na policiji dati dozvole. Onda se pitaš je li ako ti je daju vrijedi samo 90 dana ili više. Pa neki ne mogu zaposliti strane radnike ako nemaju zaposlene naše ljude u firmi. A da ne govorim koliko je sulud uvjet od 10 ili 15 tisuća eura prometa u zadnjih pola godine da bi uopće mogao zaposliti stranog radnika. Pa mi živimo od turizma i mnogi zarađuju zapravo samo u sezoni – požalio nam se jedan dubrovački poduzetnik u turizmu koji je želio ostati anoniman.
Kako zapravo stoje stvari?
I on je apsolutno u pravu kada kaže da je novi Zakon o strancima dosta kompleksan i svakako laicima nerazumljiv. Da stvar bude teža uz njega, za razumjeti stvari, treba proučiti i dodatne pravne akte. Jer za deficitarna zanimanja vrijede posebna pravila. Popis deficitarnih zanimanja može se naći na službenim stranicama MUP-a, a tu spada većina zanata, a za određene županije, među kojima je i naša: konobari, kuhari, sobarice, čistačice, vozači autobusa i prodavači.
Zahtjev za izdavanjem dozvole za boravak i rad se može podnijeti elektronskim putem, a obrazac je dostupan na stranicama MUP-a. Uglavnom strani radnik može raditi samo kod onog poslodavca i na onim poslovima koji su navedeni u potvrdi nadležnog tijela.
Podnošenje zahtjeva
O zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad odlučuje Ministarstvo putem policijske uprave odnosno policijske postaje prema mjestu namjeravanog boravka državljanina treće zemlje. Dozvola za boravak i rad izdaje se kao dozvola boravka, a podaci o poslodavcu, zanimanju i poslovima na kojima državljanin treće zemlje može raditi navode se u potvrdi.
Državljanin treće zemlje može započeti s radom već na temelju podnesenog zahtjeva za tehničku izradu dozvole boravka, ako je državljanin treće zemlje prijavljen na zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Iznimno, u slučaju rada sezonskog radnika do 90 dana, dozvola za boravak i rad za sezonski rad do 90 dana izdaje se kao potvrda te sezonski radnik može započeti s radom danom uručenja navedene potvrde.
O zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad Ministarstvo je, putem policijske uprave odnosno policijske postaje, dužno odlučiti u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Dozvola za boravak i rad izdaje se:
– na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najdulje do tri godine
– na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu za sezonski rad, a najdulje do 90 dana ili do devet mjeseci.
Test tržišta rada
Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad poslodavac je dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Test tržišta rada obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja radi zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada.
Kako bi pozitivno mišljenje moglo rezultirati i radnom dozvolom, između ostaloga, ključno je da poslodavac – pravna osoba u zadnjih šest mjeseci imao promet najmanje 10 tisuća eura mjesečno, a poslodavac – fizička osoba 15 tisuća eura mjesečno. Fizička osoba čiji obrt posluje sezonski mora imati promet u najmanjem iznosu od 15 tisuća eura u prethodnoj sezoni.
Poslodavac – fizička osoba čiji obrt posluje sezonski mora zapošljavati na području Republike Hrvatske najmanje jednog radnika državljanina Republike Hrvatske odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije u prethodnoj sezoni.
Na temelju stanja na nacionalnom, regionalnom i lokalnom tržištu rada u pogledu broja i strukture nezaposlenih osoba te potreba pojedinih gospodarskih djelatnosti, Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donijelo je odluku o zanimanjima za koja poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada. To su deficitarna zanimanja.
Dozvola za boravak i rad izdaje se bez provedbe testa tržišta rada i mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ako se radi o zapošljavanju sezonskog radnika u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu na području Republike Hrvatske u trajanju do 90 dana tijekom kalendarske godine ili ako se radi o produljenju dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje u istom zanimanju.
Dakle, sezonskom radniku u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana nije potrebna provedba testa tržišta rada i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Sezonski radnik može raditi na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad do 90 dana ili do devet mjeseci. Dakle za preko 90 dana rada potrebno je pribaviti mišljenje HZZ-a.
Kazne
Za poslodavce, kao i naravno državljane trećih zemalja, koji krše zakonske odredbe predviđene su kazne. Za poslodavce se te kazne kreću do iznosa od 20 tisuća eura, koliko može biti kažnjen poslodavac koji zapošljava ili se koristi radom državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj. Veliki je broj prekršajnih odredbi i svaki poslodavac bi ih obavezno trebao proučiti kako se ne bi našao u situaciji da zbog primjerice nekih par dana kašnjenja plaća par tisuća eura.