Posljednju riječ o projektu imat će 28. travnja građani Dubrovnika na referendumu za kojeg su se za to izborili svojim potpisima. Uspjeh u prikupljanju potpisa i raspisivanje referenduma o projektu na Srđu je dokaz da Dubrovčani ne vjeruju političkim predstavnicima o svemu što se Srđa tiče – komentirao nam je uvodno koordinator inicijative Srđ je naš Đuro Capor, jednoglasno donošenje pozitivnog mišljenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš od strane Povjerenstva u postupku procjene utjecaja na okoliš SRC s golf igralištem Srđ.
– Navijanje pojedinih ministara za projekt ili prazne prijetnje odštetom vlastitog gradonačelnika nas ne smiju zastrašiti. O Srđu će odlučivati svaki građanin Dubrovnika, ne ni Zmajlović ni Čačić ni Lorencin. Prihvaćanje SUO od strane ministra Zmajlovića se koristi kao argument da Dubrovčani trebaju prihvatiti megalomanski projekt na Srđu i da štetnog utjecaja projekta na okoliš, Grad i građane nema. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je iskorišteno kao stručna potpora pri nagovaranju za projekt. Slično su u već nekoliko navrata istupali pojedini članovi Vlade ometajući ustavno pravo građana na referendum na kojem će odlučiti prihvaćaju li UPU koji pogoduje samo tvrtki Razvoj golf, a na štetu građana Dubrovnika – dodaje Capor i naglašava kako se Studija utjecaja na okoliš smjela izraditi tek nakon što Gradsko vijeće Grada Dubrovnika ili građani na referendumu prihvate UPU projekta na Srđu.
– Ovog je mišljenja bila i ministrica Holy koja je odbila započeti s procedurom SUO za Srđ pa je nedugo nakon toga smijenjena. Tijekom postupka izrade SUO javnost je bila isključena informiranja o postupku, javnosti i medijima MZOiP je uskraćivalo dostaviti primjedbe članova povjerenstva i zapisnike sa sjednica povjerenstva – napominje.
– Studija ne razmatra utjecaj izgradnje turističke zone Bosanka sjever i jug s 400 apartmana na okoliš i građane iako je to po zakonu dužna napraviti. Kao pozitivan utjecaj na okoliš i krajobraz studija tumači uništenje 62% šumskih staništa na Srđu. Uz to usvojena studija ne sadrži nikakve valjane dokaze zašto bi toliko uništenje prostora bilo ekonomski opravdano, za projekt nije napravljena cost benefit analiza koja bi dala odgovore na to što građani dobivaju gubitkom 330ha Srđa – zaključuje Đuro Capor.