Izložba naziva Dubrovnik kojoj je temat sam Grad otvorena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u petak, 29. srpnja može se posjetiti još samo ovaj tjedan i to do nedjelje, 2. listopada.
Iskoristite još ovih nekoliko dana i pogledajte na koji su način Grad vidjeli veliki umjetnici kao što su primjerice Vlaho Bukovac, Mato Celestin Medović, Đuro Pulitika, Antun Masle, Ivo Dulčić, Marko Rašica, Ivo Vojvodić, Milan Konjović, Edo Murtić, Predrag Milosavljević, Gabro Rajčević, Lukša Peko, Tomislav Gusić, Boris Bućan i drugi.
Vesna Delić Gozze, autorica izložbe, ovako je opisala značenje izložbe:
„Kanon kao mjesto udivljenja svakoga nasljeđa kulture i mjera kao standard ovoga grada parametri su kojima su se kretali autori ove izložbe. Ovaj grad kao mitsko mjesto značenja, mjesto rezervirano i za kontempliranje i suočavanje sa vlastitim mislima i osjećanjima, područje je posebnoga ophođenja namjernika i stalnih posjetitelja, punkt sa sposobnošću privlačenja starih/novih namjernika, ponajviše iz svojih naslaga urbanističkih tragova u suglasju sa okolišem prilagođenim taman toliko da sinergija bude kakva treba biti. Grad s ulicama kao porama usječenim u kamene kubuse arhitekture nude znakove različitih vremena i trgovima kao pozornicama za razabiranja vlastitih promišljanja, svjedoči kulturnom krajoliku koji stoljećima resi ovaj grad. Kroz vrijeme, grad- polis, kao društveno središte političke zajednice postao je građevinskim marom «isklesani» stup, nositelj za manifestacije duha i kreacije.“
Autor izložbe, akademik Tonko Maroević, u izložbenom katalogu između ostaloga zapisao je: „Mogli bi se pomisliti kako je izumom fotografije smanjena potreba za likovnim prikazima izvedenima manualnim postupkom, kako je aparat uspio zadovoljiti želje svih onih koji nisu mogli proći pokraj slikovitih prizora i uzbudljivih ansambla a da ih ne nastoje zaustaviti, fiksirati, ponijeti sa sobom. Doista, više nego fotogenični Grad, sa svojim brojnim lokalitetima i vizurama, strpljivo je pozirao i još danas (pogotovo!) dolazi u prvome planu ili kao pozadina čitavim gomilama lovaca na sretne trenutke pristalica brzog okidanja u svrhu tobože dugog pamćenja. Ali fotografija, unatoč svoj lakoći, prihvatljivosti i masovnosti uporabe, nipošto nije dokinula potrebu neposrednog crtačkog ili slikarskog bilježenja vizualnih dojmova.“
Povjesničarka umjetnosti Irina Subotić, autorica teksta u katalogu, u istome je o slikanju Grada zapisala: „Ako na primjeru samo dvojice slikara – Petra Dobrovića i Predraga Peđe Milosavljevića – bacimo pogled na njihovo viđenje Dubrovnika, osjetit ćemo golemo bogatstvo, ali i razlike u pristupu. To isto tako svjedoči o velikoj, iznimnoj snazi Dubrovnika kao vizualnog i duhovnog poticaja za stvaralaštvo u svim disciplinama, a po svoj prilici u slikarstvu ponajviše.“
Autorica teksta u katalogu, Ivana Udovičić u katalogu je o Gradu kao umjetničkoj inspiraciji između ostaloga zapisala: „Najveći interes za Dubrovnik umjetnici su počeli pokazivati prvih desetljeća dvadesetoga stoljeća razvojem moderne u ovim krajevima. Postao je on neka vrsta neformalne slikarske kolonije koja je zauzimala važno mjesto u pojedinačnim slikarskim životopisima, ali je istodobno stvarala plodno tlo za nastanak autohtone umjetničke scene. Na velika će vrata Dubrovnik na scenu europskoga modernog slikarstva uvesti Vlaho Bukovac, koji sintetizira plenerističku lakoću s mediteranskim svjetlom.“
Radno vrijeme galerije je svaki dan, osim ponedjeljka, od 9 do 20 sati.