Od 1. siječnja poskupjela je struja, a potkraj prošle godine i plin, dok je s nedavnim hladnim valom zabilježena i rekordna potrošnja. O tome kakve račune građani mogu očekivati, koliki će biti udar na standard te hoće li poskupljenje energenata dovesti do novog rasta cijena, u emisiji HTV-a “Otvoreno” govorili su predstavnici Ministarstva gospodarstva, HEP-a, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata, piše HRT.
Anton Marušić, predsjednik Uprave HEP Operatora distribucijskog sustava, pojasnio je da su u posljednja dva mjeseca zabilježena dva poskupljenja. Prvo je bilo povećanje naknade za opskrbu od 1. studenoga, a drugo povećanje mrežarine od 1. siječnja, što zajedno čini rast od oko 12 posto u odnosu na cijenu prije 1. studenoga.
Samo povećanje mrežarine iznosi 15 posto.
-Na prosječnu potrošnju jednog kućanstva, to iznosi oko 1,8 eura – rekao je Marušić, dodavši da je riječ o godišnjem iznosu od oko 22 eura. Naveo je da prosječno kućanstvo u Hrvatskoj troši oko 3.200 kilovatsati godišnje.
Usporedba s EU
Uspoređujući cijene s Europskom unijom, Marušić je istaknuo da Hrvatska i dalje ostaje među zemljama s najnižim cijenama električne energije za kućanstva.Osvrnuo se i na stabilnost elektroenergetskog sustava, naglasivši da je Hrvatska dobro povezana sa susjednim zemljama, što sustav čini stabilnijim.
Nedavni ispad u Dalmaciji, pojasnio je, krenuo je s granice Grčke i Albanije, no zaustavio se u Hrvatskoj i nije se proširio dalje. ‘Svi kupci su danas pod naponom’, kazao je, dodavši da su pokazatelji kvalitete opskrbe u Hrvatskoj na razini europskog prosjeka, dok je cijena mrežarine među pet najnižih u Europi.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel rekao je da udar na standard građana traje već nekoliko godina. ‘Imamo strahoviti udar već protekle dvije, tri godine’, kazao je. Prema njegovim riječima, cijene energenata bile su donekle prihvatljive zahvaljujući Vladinim subvencijama, no cijene ostalih proizvoda i usluga su rasle.
Prosječna plaća ispod prosjeka
Kazao je da smo svjedoci rasta cijene plina i nafte nakon napada na Ukrajinu. Upozorio je da Hrvatska danas u nekim kategorijama ima više cijene od europskog prosjeka. Dodao je kako smo danas izand prosjeka EU kad je u pitanju cijena hrane i bezalkoholnih pića te kako na to odlazi preko 30 posto plaće.
-Naša prosječna plaća je za oko 1100 eura niža od prosječne plaće Europske unije – rekao je, precizirajući da je prosječna europska bruto plaća 3150 eura, a u Hrvatskoj 2050 eura. Dodao je da preko 700 tisuća umirovljenika prima mirovinu manju od 500 eura.
Inflacija nije za sve ista
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić istaknuo je važne podatke te je kazao kako su plaće porasle za 26 posto od 2019 godine, ali i da je produktivnost upola manja. Nominalno su pleće, kaže, narasle za 58 posto. Upozorio je i to kako inflacija ne pogađa sve građane jednako te da je riječ o individualnoj kategoriji. Potvrdio je da Hrvatska i nakon poskupljenja ima jednu od najnižih cijena struje za stanovništvo. Smatra da se Hrvatska ne treba uspoređivati samo s prosjekom EU-a, već s konkurentnim zemljama Istočne Europe.
Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, podsjetio je da je na snazi deveti paket mjera Vlade koji vrijedi do 31. ožujka. ‘Njime je, osim subvencioniranja cijene električne energije za kućanstva, predviđeno i subvencioniranje za poduzetnike do 250 kilovatsati polugodišnje’, rekao je, dodajući da je time cijena za njih smanjena za 26,7 posto. Prema podacima ministarstva, cijena struje za poduzetništvo u prosjeku je na razini EU-a, dok je za kućanstva među najnižima.
