Sad nam je već svima jasno – ako ‘prođe’ u ovom obliku u kojem je Vlada zamislila i predstavila javnosti, porezna reforma kao i ona koja se tiče privatnog iznajmljivanja – nagrabusio je ‘mali čovjek’! Sve ‘velike’, one u čijem je vlasništvu golemi broj nekretnina (država, crkva, hotelske kuće) zakonske promjene neće ni okrznuti. A taj ‘mali’ čovjek, koji s malim primanjima na ovu inflaciju i tako krpi kraj s krajem, će nagrabusiti. I sad se taj ‘mali’ čovjek, koji primjerice za stan u kojem živi plaća kredit u iznosu od cijele prosječne hrvatske plaće, a drugi koji je dobio u nasljedstvo iznajmljuje turistima i tako preživljava, domišlja kako ‘doskočiti’ svim tim nametima. Logično, na pamet mu pada povećanje cijene noćenja za vrijeme turističke sezone. I već iz resornog ministarstva apeliraju i upozoravaju – ne činite to! Zbog recesije na emitivnim tržištima. Zbog konkurencije. Ali realno – što im preostaje?! Ako prođe na tržištu, normalno da će to učiniti i makar ih u tome nitko ne može zaustaviti jer, ipak, tržišna sloboda je i Ustavom zajamčena.
O zakonskoj reformi, odnosno načinu na koji je zamišljeno uređenje poreza na nekretnine i povećanje paušala za kratkoročni, turistički najam, porazgovarali smo s predsjednicom Županijske komore Dubrovnik Nikolinom Trojić koja u svemu potvrđuje navedeno.
Sve u jednu teču
— Nesporna je činjenica da su ‘mali’ zaista nagrabusili s ovom reformom jer nije napravljena diversifikacija. Cijeli taj segment privatnog smještaja stavljen je u jednu teču. Jednako se tretiraju oni mali koji iznajmljuju ispod svog krova jedan ili dva apartmana kao oni koji imaju čak cijelo apartmansko naselje. Izjednačeni su mali i sa svim onim strancima koji su došli uložiti svoj krupni kapital ovdje da bi izbjegli što više poreznih davanja i što brže oplodili taj kapital. Reforma je u svojoj namjeri dobra jer joj je cilj zaustavljanje eksponencijalnog rasta privatnog smještaja jer kapital bježi od djelatnosti u kojima je visoko oporezivan u djelatnosti u kojima je najmanje moguće oporezovan, a to je privatno iznajmljivanje. Međutim reforma je nezgrapna jer nije napravila diferencijaciju između malih kojima je to dodatak kućnom budžetu i krupnog kapitala koji zapravo bježi u porezni raj, poreznu oazu. Šteta da se propušta idealna prilika da se ta diversifikacija na tržištu konačno napravi. Činjenica jest da je situacija s privatnim smještajem izmakla kontroli, međutim prečesto nam se događa da u namjeri rješavanja neke anomalije sijećemo neki vitalni dio koji ne bismo trebali sjeći. Po mom je mišljenu stvari trebalo postaviti na način da se oni koji se privatnim iznajmljivanjem bave kao biznisom tako i oporezuju. Porezom na promet. Najpoštenije! Pa onda kakav ti je bio promet, takav će ti biti i porez. Mali promet – manji porez, veliki promet – veći porez – jasna je Trojić koja smatra da smo se očito upustili u nešto za što nismo spremni.
Čisto politička odluka
— Osim navedenoga što se tiče privatnog iznajmljivanja mi ulazimo i u oporezivanje imovine čiju strukturu uopće ne znamo. Situacija nije čista. Naši stambeni prostori i općenito imovinsko pravni prostori nisu čisti. Mi ne znamo što je s legalizacijom, do koje je faze došla. I tu će neminovno biti problema – smatra Trojić koja napominje kako je ovo bila ‘čisto politička odluka’ koja je posljedica pritisaka s više strana.
— Politički smo morali krenuti ovim smjerom, ali mogla je biti donesena odluka da će se to napraviti iduće godine kad se stvari dovedu u red, kad se ustanovi pozicija. Prvo smo trebali pripremiti teren, da znamo stanje nekretnina. Mi idemo u svemu iz krajnosti u krajnost. Najprije smo sve pustili, a sad ćemo sve zabraniti. Mora ostati segment privatnog smještaja gdje ćemo gurati nove ideje i bolje uređenje. Taman ste me uhvatili na putu iz Primorja. Pa mi moramo biti sretni da je u našem Primorju itko ostao živjeti. Tim bi ljudima trebali dati pomoć što su ostali živjeti tamo u selima, a ne ih još oporezivati na imovinu ili podizanjem paušala. Zaleđe čitavog Jadrana je takvo da mi te ljude trebamo još nagraditi što su ostali na kućnom pragu, što zarađuju u svom selu. To je element koji mi trebamo nagraditi, subvencionirati. Sve u svemu čini mi se da je namjera cjelokupnog novog zakonskog uređenja bila plemenita, ali izvedba nedovoljno dobro osmišljena. Nismo ušli u meritum stvari niti predvidjeli ono što će se, ako u ovom obliku prođe, a nadam se da neće, vrlo vjerojatno dogoditi. Znači mi smo pokušali rješiti jedan problem, a stvorili smo šest novih – zaključuje Trojić, koja naglašava kako ipak još uvijek, s obzirom da zakoni nisu izglasani, imamo vremena popraviti ovaj nered.
— Apsolutno imamo vremena još i mislim da ga trebamo pametno iskoristiti. Argumentirano se treba reći da je povijesna prilika da uzmemo stvari u svoje ruke, da povedemo konačno računa o održivosti, da se uvede reda. Ali ovo nije način! – završava Trojić.