Vlada je krenula u provedbu mjera kojima je cilj smanjiti poreze temeljem rada, a oporezovati kapital.
Među njima je smanjenje stope oporezivanja dohotka, uvođenje poreza na kamate na štednju, ali i poreza na nekretnine, početkom 2016. godine. Ovim mjerama također se želi potaknuti veća potrošnja, koja bi svakako doprinijela i uspješnijem poslovanju hrvatskih tvrtki.
Porez na kamate na štednju izazvao je najveći interes javnosti, stoga je portal MojPosao istražio što građani misle o ovoj mjeri u anketi provedenoj na više od 1100 ispitanika.
Iako nemaju ušteđevinu, porez na kamate na štednju ne odobrava 29 posto ispitanika.
– Donekle i podržavam takav porez, ali treba biti izrazito oprezan od koje granice krenuti s oporezivanjem – kaže jedan ispitanik.
Drugi oblik ulaganja potražit će 27 posto ispitanika koji također ne podržavaju porez na kamate na štednju. I ovi ispitanici upozoravaju da bi trebalo odrediti granicu do koje se štednja neće oporezivati.
Porez na kamate na štednju odobrava 23 posto ispitanika koji kažu da treba poticati ulaganja, umjesto da novac ‘leži u banci te napominju da se i brojni drugi oblici stjecanja dohotka oporezuju. Ovi ispitanici smatraju da je ‘štednja mrtvi kapital’ te da ‘tko ima više mora više i davati’.
– Dohodak je dohodak. Trebalo bi izjednačiti oporezivanje dohotka od kapitala s dohotkom od rada – smatra jedan ispitanik, a drugi dodaje:
– I u drugim razvijenim zemljama se kamata oporezuje kako bi se potaknulo trošenje i samim time proizvodnja. Kod nas je ostalo jako malo proizvodnje, ali i to što je ostalo treba poticati.
Iako načelno ne odobravaju ovu vrstu poreza, 17 posto ispitanika nastavit će sa štednjom. „Slažem se s oporezivanjem štednje, ali ne iznosa manjih od 200.000 kuna“ i „Novac predviđen za školovanje djece i dalje je sigurniji u banci nego u čarapi“, neki su od komentara.
Oporezuje li se štednja, ne zanima 4 posto ispitanika.