Javno izlaganje o Prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog Plana i Strateške studije utjecaja na okoliš Izmjena i dopuna Prostornog plana naše županije održala se danas u Dubrovniku, a najveću pomutnju, čini se, izazvao je golf na Srđu.
Davorko Obuljen, zamjenik župana Dubrovačko neretvanske županije rekao je kako treba pomiriti interese svih koji žele da se prostor Dubrovačko-neretvanske županije razvija te je isto tako vrlo bitno da se pritom zaštiti prostor.
Prema riječima Marine Oreb, ravnateljice Zavoda za prostorno uređenje DNŽ, neki od ciljeva su povezivanje cestovnog prometa, energetski sustav, pitanje gospodarenja otpadom, turizam, male hidroelektrane itd. Naglasila je kako je zaprimljen 151 zahtjev od strane Ministarstva, udruga i građana.
Strateške studije utjecaja na okoliš obuhvatile su pitanja golf igrališta, ugostiteljsko-turističkih zona na ušću Neretve, Baćinskim jezerima i Korčuli, obuhvaćeno je pitanje hidromeliorizacije, zračnih luka i helidroma, nautičkog turizma i luka otvorenih za javni promet te cesta.
Kako je objasnila pročelnica Županijskog upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Nikolina Kraljević, odluka o pokretanju izmjena i dopuna Prostornog plana donesena je još 2014. godine, a zbog presude Visokog upravnog suda, kojom su ukinute izmjene i dopune ovog županijskog dokumenta iz 2006. godine, odnosno povjerenika Želimira Bosnića, javila se potreba usklađivanja odluke s pravnim posljedicama presude.
Nakon uvodnih izlaganja Marine Oreb, te Ivane Šarić iz tvrtke Dvokut-ecro, koja je predstavila sažetak Strateške studije utjecaja na okoliš, krenula je rasprava, a prvi se za riječ javio načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.
– Nakon što smo dobro proanalizirali sažetak Strateške procjene, ostali smo neugodno iznenađeni. Mislimo da ljudi nisu dovoljno dobro prošli po terenu, a nas nisu kontaktirali. Tako strateška studija kaže – izmjestiti ili ukinuti golf igralište na Sestricama u pojasu stonskog kanala. Mi smo 2010. imali golf na Lisačkim rudinama, a potom nam je Županija rekla da izradimo studiju i ispitamo postoji li mogućnost njegovog premještanja na Sestrice. Napravili smo studiju na 100 stranica i dokazalo se da to može biti tamo, izmijenili su se prostorni planovi i Županije i Općine, i sad dođe nezavisni stručnjak koji kaže da sve to treba baciti – govorio je Knežić, a osvrnuo se i na zonu Planikovac za koju se traži izmještanje iako su se ljudi 12 godina mučili da tamo dobiju trajne nasade.
-Nakon izgrađene marine u Slanom sad se kaže – ograničiti luku otvorenu za javni promet – povesti računa o ograničenjima plovnog puta. Komu smo onda gradili marinu, hoće li dolaziti helikopterima? – pitao se Knežić, a zbog daljnjih ograničenja u Malostonskom zaljevu (zamjena plastičnih plutača tradicionalnim, zabrana turističkih vožnji, proširenje buffer zone…), rekao je kako je najbolje da se svima plate dvije narodne nošnje, proglasi ljudski rezervat pa će oni živjeti od slikavanja s turistima.
Ivana Šarić iz Dvokut-Ecra rekla je kako su tijekom postupka Strateške procjene važne konzultacije.
-Kao izrađivači ne možemo sve u trenutku sagledati i zato se direktivama ističe konzultacijski proces i smatramo sve vaše komentare vrlo korisnim kako bismo neke stvari mogli sagledati poslije – rekla je Šarić. Odgovarajući na pitanje o golfu na Sestricama rekla je da je u odnosu na ranije došlo do određenih promjena kad su se preklopile podloge jer se dio zone preklapa s prenamjenom šumskog zemljišta.
-Zbog toga smo tu prepoznali dodatni utjecaj sa svrhom zaštite stonskog kanala. Ne mora se izmjestiti ako se ne treba, ali mi smo to prepoznali kao rizik za Malostonski zaljev pa i za Solanu Ston – rekla je Šarić, dodavši da, kad je riječ o zoni Planikovac, treba smanjiti kapacitet.
Nevenka Đirlić ispred građanske inicijative Pravo na zavičaj pitala je koliko će Županijski centar za gospodarenje otpadom utjecati na Malostonski zaljev i školjkarstvo. No, upućena je na pismenu primjedbu budući da se kroz Stratešku studiju, odnosno na strateškoj razini Centar nije sagledavao budući da je sam projekt sagledan kroz postupak Procjene utjecaja na okoliš samog projekta.
Tijekom predstavljanja zaključaka Strateške studije utjecaja na okoliš Ivana Šarić istaknula je, među ostalim kako je prepoznat rizik za Malostonski zaljev i Konavosko polje zbog gradnje golf igrališta. Stoga je arhitekticu Svjetlanu Jelavić Dean zanimalo po kojim kriterijima je procijenjeno da Srđ ne zaslužuje jednu zaštitu te vrste, s obzirom da je riječ o krškom području, a ispod Srđa prolazi glavni cjevovod za snabdijevanje grada.
-Potencijalnu opasnost predstavlja razdiranje folije koja bi trebala spriječiti odlijevanje pesticida, a svi znamo da je ovo X. potresna zona. Ugroženi su i slivovi, voda i more – rekla je Jelavić Dean.
Ivana Šarić odgovorila je kako Srđ nije u konfliktu s ekološkom mrežom i s ciljem njenog očuvanja nije izdvojen u tom dijelu prezentacije, ali je prepoznat kroz krajobraz i kulturnu baštinu s obzirom na proširenje buffer zona, koja ide do Čingrije i platoa Srđa. Naglasila je i kako je na strateškoj razini golf na Srđu ocijenjen kao nepovoljan jer je moguć utjecaj budući da mijenja i krajobraznu i kulturnu sliku tog područja.
-Govorimo o strateškoj razini gdje se izvršilo vrednovanje i preklapanje s vrijednim područjima. Vjerujem da se svaki takav utjecaj na projektnoj razini može ublažiti – rekla je Ivana Šarić.
Svakako treba istaknuti kako je, objašnjavajući zaključke Strateške studije, istaknula kako se najviše utjecaja može očekivati zbog velikih infrastrukturnih zahvata kao što su autocesta i brza cesta, ugostiteljsko-turističke zone na ušću Neretve, Baćinskim jezerima i na Korčuli, a kao konfliktna prepoznata su i golf igrališta.
-Najugroženija područja su delta Neretve, dio Pelješca i Korčule, okolica Dubrovnika i područje konavoskog polja – rekla je Šarić, a dotaknula se i područja Omble gdje pažljivo treba planirati koridore autoceste.
Za raspravu se javio i školjkar Mato Ledinić.
-Vi ste planirali potiho školjke izbaciti iz Malostonskog zaljeva. Ispada da ljudi koji su to planirali, nemaju pojma što su to školjke. Ona je zapravo ta koja čuva prirodu, ona je pročistač, filter… čisti vodu, more… ona je poželjna pa predlažem da se u gruški kanal postave instalacije sa školjkama samo da se očisti more – rekao je Ledinić.
Ivana Šarić rekla je kako su predložene mjere išle u smjeru da se školjkarstvo zaštiti te da se ograniči uzgoj ribe.
Đuro Capor ispred inicijative Srđ je naš, osvrnuo se na golf na Srđu.
– Umjesto da se strateški tom problemu pristupi, da se zaključi da zapravo na našem području nema odgovarajućih mjesta za planiranje takvih mastodontskih golf resorta, odnosno apartmanskih naselja na obali, i dalje se ustraje u podržavanju mešetarskih projekata. Ako ste već došli do zaključka da taj projekt ima nepovoljan utjecaj, ukoliko su ozbiljne institucije u Hrvatskoj – Institut za turizam, Ekonomski fakultet u Zagrebu i Institut Ivo Pilar, ocijenile taj projekt negativnim onda ne vidim razlog zbog čega se i dalje ustraje na promjeni obuhvata golfa na Srđu na 310 hektara. To što je povjerenik 2006. napravio nezakonito je jer je ta odluka da se tri puta uveća obuhvat ‘pala’ na Visokom upravnom sudu i dalje nama znači da sada netko ponovno pokušava nametnuti obuhvat od 310 hektara golfa na Srđu za Dubrovčane. Molim da se uvaži jasno izražena volja ljudi, presuda Visokog upravnog suda i da se taj golf zadrži na obuhvatu na kakvom je bio, na 100 hektara. Županija će ili biti naš instrument ili će servisirati neke tuđe interese, kao što se na sličan način radi u Malostonskom zaljevu, na lokaciji Tri sestrice, s vinogradima na padinama… Po kojim će to kriterijima golf na Srđu biti uvećan na 310 hektara kada je do sada već u dvije presude pokazano da se temelji na nezakonitim postupcima i odlukama – pitao je Đuro Capor.
Odgovorila mu je Marina Oreb.
-Mišljenje Ministarstva je bilo takvo da ukoliko se nešto 2010., kada su bile cjelovite izmjene i dopune, radilo da je to na neki način sankcioniralo tu zonu. Pored golfa radile su se i neke druge turističke zone po cijelom području, nešto je vraćeno, nešto je ukinuto, a na neki način se dokazalo da je golf, traženjem da dobiju još neke sadržaje rekreacije i da se napravi plan rekreacije za to područje, ostao u planu. Po njemu se radilo, a novi zakon kaže da golf više nije turizam nego rekreacija u kojem je moguće graditi. Zbog te interpretacije nismo bili u prilici ukinuti golf – rekla je Oreb.
Tada se za riječ ponovno javio Capor.
-Umjesto da vi provedete presudu, vi ponovno zatvarate oči pred onim što je nezakonito napravljeno. Sada ponovo nosite golf od 310 hektara iako ga Strateška studija razmatra negativno, UNESCO je imao ogromne primjedbe, a vi se i dalje ponašate kao da se ništa nije dogodilo. Ne može se županija praviti da se to nju ne tiče i ići naknadno legalizirati ono što je nezakonito. Morate poštovati dokumente i mišljenja svih institucija, a ne se praviti da ničega od toga nema – rekao je Capor.
Potom je iznenadio moderatoricu javne rasprave Branku Martinović Vuković konstatacijom kako je Studija utjecaja za golf na Srđu ukinuta. Ona, naime za to nije znala.
– Studija utjecaja na okoliš je ukinuta, ona ne postoji, nezakonito je proveden njen postupak. Stoga se Strateškom studijom i golf na Srđu morao razmatrati – rekao je Capor, na što je Marinović Vuković rekla kako nije znala da takvo rješenje postoji.
-Ukinuto je rješenje o procjeni utjecaja na okoliš? Hvala na napomeni, to je ključna stvar i u odnosu na to kolege koji su izrađivači Strateške procjene trebaju to razmotriti. Međutim, to je prigovor članu povjerenstva ispred Ministarstva zaštite okoliša koji predstavlja Upravu za zaštitu okoliša jer nas je on obvezao da za taj segment ne smijemo procjenjivati Strateškom procjenom zahvat golfa od 310 hektara jer je na snazi rješenje o Procjeni utjecaja na okoliš – rekla je Martinović Vuković dodavši kako su dva predstavnika Ministarstva inzistirala da se tamo gdje su donesena rješenja o procjeni utjecaja na okoliš ne može očitovati izrađivač Strateške procjene.
Ivana Šarić rekla je kako je ipak bilo očitovanje o golfu na Srđu, bez obzira na postojanje Procjene utjecaja na okoliš, ali u dijelu krajobraza i kulture, no te mjere nisu obvezujuće.
I s aspekta krajobraza i s aspekta kulturne baštine golf na Srđu dobio je ocjenu – značajno negativno.