U prvoj polovici 2024. godine tržište nekretnina u Hrvatskoj bilježi blagi pad s 67.415 realiziranih kupoprodajnih transakcija, što je 0,86 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju podaci agencije Opereta nekretnine. Na ovaj trend djelomično je utjecalo ukidanje programa subvencioniranih stambenih kredita (APN kredita), koji je prethodnih godina omogućavao lakši ulazak na tržište domaćim kupcima, piše Novi list.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, unatoč općem padu, nekretnine ostaju privlačne za strane državljane, posebno kupce iz Njemačke i Bosne i Hercegovine. Najčešće transakcije stranih kupaca odvijaju se gotovinskim putem, što im omogućuje brže i povoljnije zaključivanje kupoprodaja u odnosu na domaće kupce, čime jača njihova konkurentnost. Dubrovnik i okolna priobalna mjesta ostaju među najpoželjnijim lokacijama za strane kupce koji traže luksuzne vile i apartmane blizu mora.
Što se ostatka Hrvatske tiče, najveći rast broja kupoprodajnih transakcija bilježi Primorsko-goranska županija (16 posto) i Zagrebačka županija (13,5 posto). Zagreb, unatoč padu od 6,5 posto, zadržava poziciju kao županija s najvećim brojem transakcija u zemlji, dok je Istra, koja je tradicionalno vrlo tražena, zabilježila pad od 6,1 posto. Slovenski državljani i dalje su vodeći strani kupci, s ukupno 2.617 kupljenih nekretnina u prvih devet mjeseci, dok u Dalmaciji sve više nekretnina kupuju Nijemci.
Prosječna cijena stambenih kvadrata u Hrvatskoj također je u porastu, dosegnuvši 2.377 eura u prvoj polovici 2024., što je 7,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.