Pogledajte budući izgled i koncepciju Muzeja Domovinskog rata u tvrđavi Imperijal

Nova idejna muzeološka koncepcija stalnog postava u skladu je s odlukom Grada Dubrovnika koju je 2018. godine dodijelio prostore u prizemnim zapadnim centralnim prostorima Tvrđave Imperijal Muzeju Domovinskog rata, a jednako tako i u skladu s novonastalom situacijom, odnosno odlukom Gradskog vijeća o raskidanju koncesije s dosadašnjim koncesionarom i povratkom tvrđave u ruke grada. Muzeološka koncepcija koja se prostire na 330 metara kvadratnih, izrađena je takošer u skladu s odlukama Grada Dubrovnika i sa Zakonom o muzejima i s pravilnikom o stručnim i tehničkim standardima za određivanje vrste muzeja, njihov rad i smještaj muzejske građe i dokumentacije.

-Takva će biti poslana na verifikaciju Hrvatskom muzejskom vijeću. Za njeno usvajanje Hrvatsko muzejsko vijeće utemeljuje stručno povjerenstvo koje dalje prati rad na realizaciji stalnog postava – naglasila je Jurica Turk.

 

 

-Na jedan način nastojali smo pomoći gradu Dubrovniku u izradi jednog cjelovitog budućeg rješenja obnove i namjene ovog visokovrijednog povijesnog objekta za cijeli Dubrovnik. Tematske cjeline proširene su u uvodnim dijelovima događajima u Europi i Jugoslaviji koji su prethodili Domovinskom ratu. Time smo otklonili jedan od najvećih nedostataka koji smo dosad imali u izložbi Dubrovnik u Domovinskom ratu koja je, tijekom godina postala, ne samo stalna izložba, nego će sa svim ovim cjelinama, postati i budući stalni postav Muzeja Domovinskog rata – rekla je Jurica Turk.

Kruna i cilj dugogodišnjeg rada
Balija, koja je sudjelovala u aktivnostima i pripremama izložbi, još od koncipiranja privremene izložbe, istaknula kako je riječ o kruni i cilju dugogodišnjeg nastojanja i rada kako bi se izrekla istina o zbivanjima u Domovinskom ratu na dubrovačkom području.

-Kroz rad, fragmenti ove izložbe i stalnog postava već su bili u nastajanju, ali su tada bili samo dalek cilj kojemu smo mi usmjeravali nade, a danas je sazrelo vrijeme da se ti svi fragmenti mogu prezentirati i složiti u jednu domišljenu cjelinu – ističe Balija.

-Temeljem odluke Grada Dubrovnika o dodjeli prostora tvrđave Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik, koncipirali smo projektno rješenje u ulaznoj lađi i četiri zapadne lađe središnjeg dijela tvrđave. Najteži dio koncepcije bio je bogatu muzejsku građu smjestiti u ograničeni prostor. U izboru dokumenata i informacija, potrebno je voditi računa o osnovnoj poruci, a to je da je cilj ovog postava svakom posjetitelju prezentirati pravu istinu o ratnim zbivanjima u Dubrovniku. Potrebno je obuhvatiti i najmanje detalje događanja koji su od interesa za sudionike rata i branitelje, za njihove obitelji i bližnje. Nastojali smo suvremenim tehnologijama prilagoditi slojevit postav, da ne zagušimo prostor, na način da nije sve prezentirano u prvom planu, nego da se ostavi mogućnost istraživanja fundusa. Svaka lađa ima različit karakter koji može iznenaditi i zainteresirati posjetitelja. Neke se baziraju na informativnim sadržajima, a neke nose snažne i emotivne doživljaje – rekla je Balija.

Stalni postav Muzeja Domovinskog rata postavlja se ‘in situ’, u stvarnim prostorima u kojima je stvarana povijest koju on prezentira, kaže Balija i dodaje: ‘Ova tvrđava tako ostaje simbol Dubrovnika i njegove obrane’.

Detalji o lađama
U prvoj lađi prezentira se tvrđava, u drugoj povijesni kontekst Domovinskog rata, dok su treća i četvrta lađa ispunjene sadržajima vezana za ratna zbivanja u Dubrovniku, a posljednja lađa posvećena je stradanju i na kraju pobjedi.

U ulaznom dijelu tvrđave prezentirana je tvrđava Imperijal, s naglaskom na zbivanja koja su se događala 1991. godine. Tvrđava je stavljena u širi povijesni kontekst s početka 19. stoljeća, od ulaska Francuza u Grad, rusko-crnogorske agresije, pada Dubrovačke Republike i kasnije izgradnje sistema utvrda, od kojih je tvrđava Imperijal najvažnija i najimpozantnija. Stražnjim dijelom prostorije dominira stilizirani prikaz, fortifikacijskog krajolika, od Lastova do Prevlake, s naznačenim pozicijama francuskih utvrda. Na zidovima se nalaze informacijski panoi.

Na samom ulazu u Muzej, prikazane su udarne slike tvrđave poslije raketiranja 1991. godine koje posjetitelju odmah na ulazu najavljuju sadržaj muzeja.

Druga lađa uvodi posjetitelja u kontekst vremena u Domovinski rat i uzroke koji su do njega doveli.

-Jedan od najvažnijih dijelova ovog postava je informirati posjetitelja da je Hrvatska izglasala svoju neovisnost po pravu koju je imala Ustavom, da je na nju izvršen agresorski napad dok je realno bila bez vojske i bez mogućnosti vojne obrane – ističe Balija. U završnoj prostoriji ove lađe, prezentiran je početak srpske agresije na Hrvatsku, kroz filmove, projekcije i panoe. Na glavnom zidu, otvara se cjelokupna karta, na kojoj je vidljivo da se ta agresija događa u središtu civilizirane i moderne Europe.

Treća lađa fokusirana je na tijek ratovanja, a kako kaže Balija, teško ju je pregledno prikazati kroz tekstove, dokumente i ratne karte…

-Stoga smo na podu prikazali reljef krajolika bivše Općine Dubrovnik od Pelješca do Prevlake, i multimedijalnim projekcijama će se prikazati tijek ratovanja, od napredovanja agresorske vojske, obrane i potom oslobađanja hrvatskog teritorija. Prema projekciji bit će i razvidno koliki je nesrazmjer bio u opremi i broju vojnika agresora te obrane – istaknula je.

U prostoru volta, obješena su eksplozivna sredstva iz fundusa Muzeja kojima je napadan Grad. Na centralnom polukružnom zidu, reljefni je prikaz užeg područja Grada, na kojem će se prikazivati zbivanja iz nadramatičnijeg razdoblja moderne dubrovačke povijesti – grada pod opsadom.

Četvrta lađa je u ratnim godinama bila operativna dvorana obrane i zapovjedništvo 163. dubrovačke brigade. U ovom se konceptu oživljava povijesna slika sa zapovjednim stolom, ratnim kartama i opremom i originalnim dokumentima ‘in situ’, na mjestu gdje su donošene ključne odluke o obrani Dubrovnika. U ovoj prostoriji su izložene uniforme i trijumfalno oružje, a u njoj će se prikazati detaljni podaci o ranjenjim i poginulim braniteljima, o nestalima, zarobljenima, operacijama…

Završna lađa nosi dvije snažne poruke koje se posjetitelju koje se prenose na emotivnoj razini i minimalno su opterećene informativnim sadržajima. Podijeljena je koso postavljenim zidom, a u prvi dio se ulazi kroz portal eksplodiranih fragmenata kuća, domova… Na desnom zidu prostorije rupe su od granata i metaka, kroz koji se gledaju slike rata. Na lijevom kosom, tamnom zidu urezana su imena svih poginulih branitelja i civila.

-Iz tamne prostorije stradanja, izlazi se u svjetlo slobode, na zidu je projekcija vijorenja hrvatske zastave. Prostor je usmjeren na prozor koji je završna točka postava i s njega se pušta pogled na slobodni grad Dubrovnik – rekla je Balija.

Muzej raste i razvija se
Mišo Đuraš, viši kustos Muzeja, dubrovački branitelj i dragovoljac Domovinskog rata rekao je među ostalim da je u ovih 12 godina Muzej posjetilo preko 800 tisuća posjetitelja.

-Upoznali su se s herojstvom grada, njegovih građana i na koji su način dali ogromnu žrtvu za stvaranje samostalne i suverene hrvatske države. To neće biti zaboravljeno. Muzej raste i razvija se, ispravljamo nedostatke, utvrđujemo povijesne činjenice i povijesnu sliku – istaknuo je Đuraš.

-Ovo su idealni prostori za ispričati nevjerojatnu priču u kojoj je dobro, zajedništvo i svi lijepi osjećaji pobijedili silu i očuvali slobodu Dubrovnika. Muzej kao živa ustanova omogućuje da sačuvamo dokumente i sjećanja na te dane, obradimo i dođemo do dugoželjene i još uvijek u punoj mjeri neutvrđene istine na ovom području u vrijeme srpskocrnogorske agresije i Domovinskog rata – rekao je Đuraš.

Prije nego su predstavljena rješenja, Jurica Turk se vratila u prošlost i prisjetila najvažnijih događanja iz života Muzeja od njegovog ulaska u tvrđavu Imperijal 2008. sve do 2016. i osnivanja Muzeja pa do 2020. godine. Idejna muzeološka koncepcija stalnog postava u dokumentu bit uskoro i na web stranici Muzeja.