U prvih osam mjeseci mandata trudio se, kaže, ući u “svaku poru” Dubrovačko-neretvanske županije. Upravo tom rečenicom župan Blaž Pezo otvara razgovor u novoj epizodi podcasta S Barbarom – razgovor u kojem prolaze sve goruće županijske teme, od odnosa s gradovima i općinama, preko sporta i infrastrukture, do autoceste i brze ceste, otpada i pitanja koja godinama stoje “na čekanju”.
Pezo objašnjava zašto je uveo redovite sastanke s gradonačelnicima i načelnicima svih općina: želi, navodi, da se stvari rješavaju na vrijeme i za istim stolom, bez prebacivanja odgovornosti i zastoja na projektima koji su već pokrenuti. Naglašava da je cilj bio prepoznati gdje se može bolje – jer prostora za napredak, priznaje, itekako ima.
Među prvim novitetima koje je uveo izdvaja jasnu, opipljivu mjeru – 1.000 eura za svako novorođeno dijete. U razgovoru to predstavlja kao konkretan korak i poruku da se demografski izazovi ne rješavaju samo strategijama i dokumentima, nego i izravnom podrškom obiteljima.
Jedna od tema kojoj želi dati veću težinu jest sport i sportska infrastruktura – i to ne samo deklarativno. Napominje kako je uređeno 11 sportskih terena na otocima i na Pelješcu te da je pokrenut projekt izgradnje sportske dvorane u Stonu. Pezo podsjeća da dolazi iz sporta i najavljuje da će upravo taj segment, uz turizam i EU fondove, biti među njegovim prioritetima, odnosno područjima u kojima želi vidjeti najveće pomake.
Potvrđuje da županijsku upravu čeka i reorganizacija. No odmah otvara jednu od prepreka – pronalaženje adekvatnih kadrova. Naime, novi zakon o prostornom uređenju precizno propisuje tko može raditi na tim poslovima, što znači da ljudi moraju biti iz struke. Time se, kaže, otvara i pitanje tržišta rada: imamo li uopće dovoljno stručnjaka, ali i jesu li plaće koje se nude u Županiji konkurentne? Možda jesu dobre, priznaje, no vjerojatno nisu dovoljno konkurentne u odnosu na građevinski sektor, gdje su plaće osjetno rasle, a potražnja je velika.
U razgovoru o kadrovima neizostavna je bila i tema pročelnika Iva Klaića, oko kojeg je zaiskrilo u odnosu s Gradom Dubrovnikom. Pezo navodi da nije izgubio povjerenje u pročelnika Klaića te da vjeruje kako će posao i ubuduće kvalitetno obavljati. Što se tiče optužbi iz Grada, otvoreno komentira da je nedostajalo komunikacije i da su se neke situacije ‘zakuhale’ jer je puno riječi izgovoreno u afektu i bez dovoljno informacija. Poruka mu je jasna: želi proaktivno rješavanje i zajedničke sastanke te da “s Gradom sjedimo, razgovaramo i zajednički tražimo rješenja”.
Posebno naglašava da, ako dosad gradonačelnik nije imao dobru komunikaciju sa županijskom upravom, s njegovim dolaskom smatra da se to ‘više neće događati’ – i da će kanali razgovora biti otvoreni.
Tema razgovora, neizostavno, je i prometna povezanost. Još se čeka procjena referenci tvrtke za dionice autoceste Lisačke Rudine – Doli – Osojnik. A brza cesta? I ona se čeka desetljećima, kao i autocesta. Konavljani su definirali trasu, a Župljani na brzu cestu gledaju dvojako.
-Jedni kao obilaznicu Župe, a drugi kao da cesta integrira i Župu. Župljani sami o tome moraju odlučiti. Oni su svjesni da to moraju presjeći i novi načelnik se poprilično uključio u tu priču. Loptica je u Župljana da definiraju trasu. Preferiraju li gornju cestu, moraju to što prije izgovoriti – navodi Pezo, te iznosi svoj stav kuda bi trebala prolaziti župska trasa.
Pezo u razgovoru otkriva i detalje oko ulaza u Grad kada je riječ o brzoj cesti, ali iznosi i važnu najavu: gradnja bi, prema njegovim riječima, trebala krenuti iz Konavala. Kao jedno od ključnih prometnih “uskih grla” ističe Duboku Ljutu te govori o potrebi da se barem dođe do Župe, do područja Petrače.
-Početak gradnje s te strane je više nego opravdan, realan i pragmatičan – jasan je župan Pezo, a otkriva i kad bi se mogli očekivati prvi bageri.
Dio razgovora posvećen je gospodarenju otpadom, a posebno Lučinom razdolju, koje je pred izdavanjem dozvole za četvrtu fazu izgradnje – pogon i postrojenje. Pezo ovdje pokušava razbiti pogrešnu percepciju koju često čuje.
-Imam osjećaj da je percepcija gospodarenja otpadom da kad bude gotovo Lučino razdolje, da će tamo ići cijelo smeće i da smo riješili cijeli problem. E pa nismo riješili, nego 40 posto problema. Preostalih 60 posto trebaju riješiti jedinice lokalne i regionalne samouprave u suradnji s građanima – rekao je župan, potvrđujući da kasnimo s cijelim procesom gospodarenja otpadom, ali i u samim kućanstvima razdvajanja otpada. Ističe i da sustavno rješenje neće proći bez jedne nepopularne teme: poskupljenja usluga krajnjim korisnicima.
Voditeljica i glavna urednica Barbara Đurasović sa županom Blažom Pezom prošla je i teme o odlagalištu Grabovica i mogućoj opasnosti za našu vodu, o kanalizaciji s Ivanice, kamenolomu Začula, Gornjim horizontima i mogućoj šteti za poljoprivredu u Neretvi, kao i o velikom projektu izgradnje brane i sustava navodnjavanja. Dotaknuli su se i Korčule te pitanja koliko dobrobiti na tom otoku imaju od ministra Branka Bačića.
Koliki je Bačićev utjecaj, je li prijašnji model upravljanja županijom u organizacijskom smislu imao slabosti, je li Županija pogriješila u slučaju Uvale Lapad te zašto je, kako kaže Pezo, puno toga teže nego što se na prvi pogled činilo – doznajte u novoj epizodi podcasta S Barbarom.
Podcast je dostupan na portalu dulist.hr i na YouTube kanalu DuLista, a kraće isječke potražite na Instagramu, Facebooku i TikToku.
