Tonči Peović, sudski vještak za zračni promet, novi je gost podcasta S Barbarom. U razgovoru otvara jednu od najaktualnijih tema današnjice – na koji način globalni politički i sigurnosni poremećaji izravno utječu na zračni promet i svakodnevna putovanja.
Pritom je detaljno objasnio kako su geopolitičke okolnosti u potpunosti promijenile funkcioniranje zračnog prometa. Odustajanjem od preleta ruskog teritorija, koji je bio najkraća ruta između Dalekog istoka i Europe, osobito prema sjevernim skandinavskim zemljama, letovi su preusmjereni južnim koridorom – preko Pakistana, Irana, Iraka i Azerbajdžana, pa dalje preko Grčke i Bugarske.
– Za jednu finsku ili švedsku liniju to znači i do tri ili tri i pol sata duži let iz Kine, što je ogroman udar na financije – ističe Peović, podsjećajući kako pritom neke države i dalje imaju pravo preleta preko ruskog teritorija. Riječ je prvenstveno o kineskim i turskim kompanijama, koje zbog toga imaju kraće rute, niže troškove i samim time konkurentsku prednost u odnosu na europske prijevoznike.
Situaciju dodatno otežava rat na Bliskom istoku, zbog kojeg je velik dio zračnog prostora zatvoren.
– Zbog dronova i balističkih projektila ostao je samo uski koridor preko Kaspijskog jezera, Kazahstana i Azerbajdžana prema Turskoj i zapadnoj Europi – objašnjava Peović, dodajući kako je danas prisutna velika gužva u zračnom prostoru.
Peović upozorava kako je zabrana preleta ruskog teritorija ogroman udar na globalni zračni promet, izuzev za Kinu i Tursku, dok dodatni poremećaji na Bliskom istoku dodatno kompliciraju već ionako složenu situaciju.
Podsjeća i kako je oko 52 posto putnika iz Europe na putu prema Dalekom istoku koristilo bliskoistočne aerodrome poput Dubaija, Abu Dhabija i Dohe, oslanjajući se na nekoliko velikih aviokompanija iz tog područja koje su sada u velikoj mjeri prizemljene. Čak i ako bi se ratna situacija odmah smirila, naglašava, trebat će proći mjeseci da se zračni promet normalizira.
Govoreći o ekonomici letova, ističe kako zrakoplovi na relaciji Kina – Europa troše između 44 i 60 tona goriva. U modelu s međuslijetanjem na Bliskom istoku nosi se manja količina goriva, koje se potom nadopunjuje, što let čini znatno isplativijim, uz dodatnu prednost nižih cijena goriva na tim tržištima. U sadašnjim okolnostima taj model je ozbiljno narušen, zbog čega je, smatra, vrlo izgledno daljnje povećanje cijena aviokarata. Naš stručnjak za zrakoplovstvo smatra da postoje dva modela, koje razlaže, od kojih je jedan izrazito nepovoljan za putnike.
Cijene karata Peović dovodi i u povijesni kontekst kada su bile vrlo skupe te samim tim je samim tim bio i ograničen broj onih koji su putovali. Poskupljenje cijena karata bi moglo dovesti da gosti ponovo ostaju dulje u destinaciji, no nažalost još nitko ne razmišlja prilagodbi na nove okolnosti.
Osim o turizmu i nedostatku destinacijskog managemenata Peović je komentirao izgradnju zračne luke na Rudinama te iznio planove koji čekaju GUP Dubrovačkog primorja, ali i sagledao situaciji u susjedstvu te najave izgradnje aerodroma u Trebinju:
– Iako se predstavljaju kao civilna taj aerodrom bi imao primarno stratešku i vojnu funkciju. U Srbiji je ruska vojna baza kod Niša pod krinkom centra za rješavanje kriza i elementarnih nepogoda. Gradnja tako velike luke na takvom prostoru bi značila njihov izlazak na Mediteran, odakle se mnoge stvari mogu kontrolirati I prisluškivati. To je prvenstveno vojni cilj, nema nikakve veze s civilnim zrakoplovstvom – tvrdi Peović.
Kao primjer navodi rusku bazu kod Niša, za koju kaže da je pod krinkom humanitarnog centra, ali zapravo predstavlja izlaz prema Mediteranu i prostor iz kojeg se mogu nadzirati i kontrolirati širi geopolitički procesi.
Voditeljica i glavna urednica Barbara Đurasović vratila se u razgovoru i u prošlost. Naime, Peović je 17 godina bio na čelu Zračne luke Dubrovnik, a ujedno je bio i član Poglavarstva Grada Dubrovnika zadužen za promet. Osvrnuo se na promjene koje su se dogodile od tog vremena do danas, pritom iznoseći i kritički pogled na aktualno stanje u sektoru.
Istaknuo je kako su potrebe dugoročnog planiranja prometa, naglašavajući važnost izrade „master plana“ za razdoblje od najmanje 30 godina, osobito u kontekstu budućih infrastrukturnih projekata.
Razgovor nije prošao ni bez pitanja o skupim zrakoplovnim kartama na relaciji Dubrovnik–Zagreb–Dubrovnik. Peović pritom ističe kako je pogreška što se ne lobira da se u sljedećem natječaju za PSO (Public Service Obligation) definira maksimalna cijena karte, uz jasnu ulogu dubrovačkih i županijskih političara u definiranju ranjivih skupina.
Kako komentira Trumpovu politiku, živimo li u sustavu novih imperijalističkih poredaka, kako gleda na dubrovački turizam i koliko je u Domovinskom ratu pokradeno milijuna maraka opreme – doznajte u novoj epizodi podcasta S Barbarom.
Podcast je dostupan na portalu dulist.hr i na YouTube kanalu DuLista, a kraće isječke potražite na Instagramu, Facebooku i TikToku, kao i na platformi Spotify.
