Ukidanje davanja državi nije dovoljno, ističu naši sugovornici. Privatni iznajmljivači epidemijom koronavirusa ostali su bez prihoda, a niti jedne Vladine mjere donesene u cilju spašavanja gospodarstva ne uključuju njih. Provedenim aktivnostima je poduzetnicima i obrtnicima omogućeno preživljavanje nadolazećeg pada tržišta. No, isto se ne može reći za ove dionike u hrvatskom turizmu koji svoje obveze uredno plaćaju, ali prava gotovo i nemaju.
Ulaganja nužna, a zarade nema
— Najveći problem iznajmljivača je što ih Zakon gleda kao fizičke osobe pa ne dobivaju sve pogodnosti koje imaju ostali. Plaćaju sve – PDV, paušalni porez, pristojbu, članarinu u turističkoj zajednici, proviziju na turističku agenciju… Kako nisu u sustavu ne mogu dobiti kredit za likvidnost što bi ih uz moratorij i odgodu redovnih plaćanja spasilo – priča za DuList Nino Dubretić, vlasnik agencije Direct Booker. Ulaganja su, ističe, nužna, a zarade nema.
Kao tvrtka oni su napravili scenarij koji podrazumijeva nula posto prihoda što je po njemu najzdravija računica bilo za fizičku i pravnu osobu. Likvidnost je imperativ kako se ne bi moralo najvažnije je da otpustiti 90 posto radnika. A zajam koji bi je mogao osigurati svakako je onaj od Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Naime, u HABOR-u, tumači Dubretić, već je aktivirana ta linija. Ona je napravljena 2019. za unaprjeđenje smještaja, odnosno rekategorizaciju.
— Sad bi te novce trebalo prenamijeniti kako iznajmljivači ne bi morali razmišljati kako platiti račun od 300 kuna, a da sebi ne uzmu od usta. Čuo sam i informaciju kako razne udruge, kao školjkari, traže od EU da se sredstvima iz fondova pokriju gubitci prihoda. U tom kontekstu moglo bi se i nas zaštiti – objašnjava. Ispočetka, govori, utjecaj pandemije COVID-19 bio je nježan.
Isto rješenje ne vrijedi za sve
Nastradala je predsezona koja inače u ukupnom prihodu nije donosila previše zarade privatnim iznajmljivačima. Kako smo u istom smo košu kao cijela destinacija za očekivati je da njen iznos u kontekstu čitave sezone bude jednak 20 do 30 posto prošlogodišnje. Osobno smatram kako je i to dobra prognoza jer slučaj itekako može biti suprotan. Niz faktora na to upućuje.
— Kako brojimo oko 1200 iznajmljivača isto rješenje ne vrijedi za sve. Svatko donosi svoju politiku, no u ovom trenutku ljudi su dosta fleksibilniji nego inače. Otprilike 30 posto cijene od one godišnje je standard koliko će ih spustiti za ovu sezonu. Cijena, međutim, neće privući gosta već mogućnost dolaska. Ako se uhvatimo gore navedene brojke prometa znači da 70 posto posjetitelja neće doći i toliko će kapaciteta ostati prazno. S obzirom na to da nema ulaznih rezervacija čovjek ne može biti pametan ni hoće li toliko sniženje biti dovoljno. Ne vidimo kretnju tržišta, ono ne reagira, premali je uzorak da bi znali kako diše. Ipak, kao iznajmljivač razmišljam kako 2021. zapravo uopće nije tako daleko. Za tih 365 dana prvi novac se već zavrtio. Naravno, ako se dogodi da se vrati taj nesretni virus, tražit će se novi izvori financiranja za
2022. – komentira Nino Dubretić.
Banke su ključne
Sad je, napominje, potrebno zatvoriti financijsku konstrukciju. Važno je da svaki plus koji se ostvari ove godine to doista i bude, a ne da pojedinci moraju razmišljati hoće li zaraditi 30 ili 50 posto lanjske zarade. Banke, poručuje, u ovom trenutku igraju ključnu ulogu. Ako gdje ima novaca, onda je to u bankama. To je možda najvedrija vijest, nadodaje. Vjeruje kako bi se moratorij na kredite s četiri trebao produljiti na barem 12 mjeseci.
— Objektivno i ako to bude na toliko razdoblje, banke će potraživati svoj novac već u travnju kad nećemo ostvariti ni prve prihode. U praksi će se dogoditi da je kesa prazna. Logičnije je dakle tih 18 mjeseci kako ljudi ne bi bili pod pritiskom. Jer koliko god je virus ubio ljudi u zdravstvenom pogledu, stres i neizvjesnost će napraviti mnogo veću štetu – tvrdi vlasnik agencije Direct Booker. Situacija, međutim, nije toliko crna, iznosi.
U ovoj sezoni privatnim iznajmljivačima pomogla je činjenica što je do 19. ožujka sezona bila barem 20 posto bookirana. Dakle, četvrtina rezervacija je već ušla te je dobar dio bio unaprijed plaćen. Dosta će se gostiju čak i ako nisu platili zrakoplovnu kartu odlučiti na putovanje. Zbog popuštanja mjera ne vrijedi pravilo ‘više sile’ te oni nemaju drugog izbora nego doći. Najveća opasnost je kako će se ovo epidemiološki odigrati u 2021.
Suživot s koronavirusom
— Cjepivo očito neće stići pa će se neki suživot s koronavirusom morati osmisliti. Naš adut je što smo najbliže toplo more. Italija i Španjolska su pogođenije pandemijom. Mi smo tzv. corona safe country i te će kriterije jedan tipični Skandinavac ili Englez vrednovati prilikom odluke gdje putovati – tumači Dubretić. Prema njegovom mišljenju odluka o zatvaranju granica i turističkih subjekata bila je logičan korak. Jek pandemije zbio se u ožujku i travnju kada kod nas nije srce sezone.
Poslodavce se ‘gušilo malim kušinom’ u odnosu na situaciju da se spomenuto odvilo u srpnju. Ipak, naglašava, kako će se sasvim sigurno doskora pojaviti neki novi Brač, odnosno manje žarište virusa. No, dok god se preostali stanovnici mogu slobodno kretati i dok god je glavna mjera održavanja ovakve epidemiološke osnovna higijena i socijalna distanca, ne vidi razlog zašto neki John Doe koji se rodio u granicama Velike Britanije, ovdje ne može boraviti kao turist.
Dubrovkinja koja je poželjela ostati anonimna, a inače je supruga i majka četvero mališana, vlasnica je obiteljske kuće u povijesnoj gradskoj jezgri. Raspolaže s tri apartmana koje iznajmljuje po cjenovnom razredu od 50 do 120 eura. Ove sezone cijene će morati korigirati za kojih 20 posto. No, komentira, s obzirom na to da je većina rezervacija otkazana, ne gaji iluzije o značajnoj zaradi. Najviše ih je napravljeno, priznaje, upravo u svibnju te je gotovo bila popunjena do posljednjeg dana.
Dumping cijena
— Preostale su još jedna ili dvije, ovisno o sobi. Gosti su mi najčešće bili Englezi, Amerikanci, Australci i Francuzi. Bojim se kako ćemo preživjeti jer nas je šestoro, a sedmi član obitelji je na putu. Na porodiljnom sam i mužu su smanjili plaću te plaćamo kredit. Od ovoga živimo. Ušteđevine nemamo jer smo sve uložili. Sve je u Božjim rukama. Srećom nismo podstanari. Trošit ćemo samo za najosnovnije. Valjda nećemo biti gladni. Bilo bi odlično kad ne bi morali plaćati paušal i pristojbu. Razmišljamo i o moratoriju na kredit, ali nisam sigurna da ispunjavamo uvjete – kazala nam je. Razvoj događanja prati i privatni iznajmljivač na Montovjerni (podatci poznati redakciji), a u tome im pomaže jedna lokalna agencija. Prema njegovom mišljenju nadležni im jesu pomogli s nekim pogodnostima, ali nije siguran koliko će to biti dovoljno osobama koje su sva svoja sredstva uložila u rentijerski biznis.
— Egzistencija nam nije ugrožena, iako bi nam bilo lakše živjeti zbog nekih kredita koje imamo i manjih ulaganja. Nedavno smo smanjili cijene za 20 posto i mislim da nećemo ići ispod toga. Ne želimo da dođe do dumpinga cijena, iako nikad ne znamo. Možda budemo prodavali apartman za 30 eura noć! Rezervacije su nam za ovu godinu bile lagano krenule i mislili smo kako će to biti još jedna dobra sezona. No već na samom početku ‘koronakrize’ shvatili smo kako od predsezone neće biti ništa – ističe.
Gosti igraju ruski rulet
Za sezonu se još nada. Rezervacije su mu gosti za travanj i svibanj otkazali također u zadnji tren, što ga je iznenadilo s obzirom na situaciju. Sada trenutno sve stagnira, što je sasvim razumljivo, poručuje. Jednako je i korčulanskoj privatnoj iznajmljivačici koja je o okolnostima u kojima se pronašla ‘zahvaljujući’ koronavirusu progovorila anonimno. Trenutak prije našeg razgovora obratila joj se francuska posjetiteljica koja je rezervirala smještaj u njenom apartmanu neposredno ACI marini za kolovoz.
— Pitala me može li otkazati jer su francuske granice zatvorene i zatražila je natrag novac. Ostale su mi još samo dvije rezervacije za čitavu sezonu. Razmišljam o smanjenu cijena, a ako bi ciljala na domaćeg gosta onda bi ih morala prepoloviti. Zimu neću moći preživjeti i pokušat ću pronaći posao jer mi je ovo jedini izvor prihoda. Vjerojatno ga neću naći jer nisam uspjela ni dok nije bilo recesije. Radila sam prethodno u drvnom centru te nisam primala plaću po dva mjeseca – priča nam.
U iznajmljivačke vode ‘potjerala’ ju je potreba, dodaje. Ne očekuje da će se situacija popraviti. Vjerojatnost o ulasku rezervacija, tvrdi, veoma je mala jer su joj najčešći klijenti bili Skandinavci i Nijemci. Svjesna je kako epidemija nije nikoga ostavila neokrznutog pa ne isključuje opciju da spakira kofere i sreću potraži preko granice. Atmosfera u državi, a tim više na otoku nije nimalo poticajna. Privatni iznajmljivači prepušteni su snaći se sami, stoga, zaključuje, ne iznenađuje slom ovog segmenta turističke industrije.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 20. svibnja 2020.