Vojni rok bi se kao obveza trebao vratiti iduće godine. Ministar Anušić navodi je naknada ročnicima povećana na 900 eura i smatra da će takva biti i za obveznu službu. U međuvremenu, pokrenuta je peticija koju mogu potpisati svi koji se protive povratku obveznog vojnog roka. Plan je da vojni rok traje tri mjeseca, a civilni šest mjeseci, što autori peticije ističu da je kršenje Ustava i Konvencije o ljudskim pravima. Tim više jer ministar obrane navodi da će poticati vojno nasuprot civilnog služenja, dok peticija ističe da svi moraju biti jednakopravni, piše srednja.hr.
Startanje obveznog vojnog roka od siječnja iduće godine, već se naveliko najavljuje. Aktualni ministar obrane (MORH), Ivan Anušić, često govori o toj temi u medijima, ali informacije sporo dolaze. U svibnju je prvi čovjek MORH-a naveo da je prijedlog gotov, ali još ga se treba predstaviti, najprije Vladi pa onda i javnosti.
Ministar Anušić je više puta naglašavao da se neće dirati u ustavno pravo priziva savjesti. Tko neće htjeti nositi oružje, neće morati no zato će odraditi civilni rok. U intervjuu za Hrvatski vojnik, časopis hrvatske vojske, ministar je otkrio više detalja o trajanju vojnog roka. Tom je prilikom i konkretno potvrdio kako se različitim trajanjima vojnog i civilnog služenja, planira stavljati pritisak na mlade da ipak odaberu služenje naoružanja.
– Obvezni vojni rok neće biti obvezan za žene, one će i dalje moći dragovoljno služiti domovini i ostat će, naravno, mogućnost priziva savjesti. Oni koji će se pozvati na priziv savjesti služit će civilni vojni rok puno duže nego što će trajati obvezni vojni rok. Tri mjeseca vojni rok, šest mjeseci civilni, to je prijedlog. Dakle, podržavat ćemo i poticati obvezno služenje vojnog roka nasuprot civilne obveze – rekao je Anušić u svibnju Hrvatskom vojniku, prenosi MORH.
No, Anušić je sada za HRT rekao da će vojni rok trajati između dva do tri mjeseca. U međuvremenu, ročnicima je naknada povišena na 900 eura mjesečno te ministar obrane smatra da će ta naknada ‘vjerojatno ostati i tijekom služenja vojnog roka’.
– Nosit će se grablje i motika, recimo, vreće kada se budu stavljali nasipi od mogućih poplava. Nosit će se neke druge stvari. Oružje neće morati nositi, ali će svoju dužnost i obvezu prema državi morati odraditi – rekao je Anušić o planu za civilni rok.
U svakom slučaju, za civilni dio obuke nadležno će biti Ravnateljstvo civilne zaštite. Službenike izvan vojske cilj će biti, kako kažu ‘naučiti vještinama za život’. No, naravno u duljem vremenskom razdoblju i s manje povlastica od onih koji će nositi oružje
– Kada dođe do određenog rizika, do narastanja rizika, kako bi znao prvo izmaknuti se iz rizika, pomoći onom kraj sebe i napraviti samopomoć, znači, samog sebe, nabrojao je za ravnatelj civilne zaštite, Damir Trut, nekoliko stvari koje očekuje one koji odluče uložiti priziv savjesti, prenosi HRT.
U međuvremenu, na internetu i društvenim mrežama se pojavila i peticija protiv povratka obveznog vojnog roka. U trenutku pisanja ovog članka, skupila je nešto više od 1.200 osoba. Autori peticije, Centar za ekonomsko obrazovanje, ocijenili su prijedlog najavljenog vojnog roka protuustavnim te protivnim Konvenciji o ljudskim pravima.
– Prema praksi Europskog suda za ljudska prava i stajalištu Europskog odbora za socijalna prava, osobama koje zbog izjavljenog prigovora savjesti služe alternativu vojnom roku, tj. civilnu službu, takva alternativna služba ne smije trajati više od 50 posto dulje od trajanja vojnog roka. U protivnom dolazi do povrede članka 9. Konvencije i članka 1. Povelje zbog odvraćajućeg i moguće represivnog učinka. Ministar Anušić najavio je da će civilna služba trajati 100 posto dulje od vojnog roka te izričito naveo da će Vlada i MORH demotivirati odlazak na civilnu službu. Ustav Republike Hrvatske propisuje vojnu obvezu i obranu Republike Hrvatske kao dužnost svih za to sposobnih državljana. Također propisuje da su svi pred zakonom jednaki, da svatko ima prava i slobode neovisno o njegovom spolu te da je ravnopravnost spolova među najvišim vrednotama ustavnog poretka i jedan od temelja za tumačenje Ustava. Žene služe u Oružanim snagama Republike Hrvatske ravnopravno sa svojim muškim kolegama. Zbog svega navedenog, uvođenje obveze služenja vojnog roka skupini građana samo zbog njihovog spola bilo bi protuustavno – pojašnjavaju autoru peticije zašto su ljudska prava ugrožena povratkom vojnog roka u predloženoj formi.
K tome, ističu i da je obvezni vojni rok također i ekonomski štetan. Pozivajući Vladu da odbace uvođenje vojnog roka, u peticiji upozoravaju i na ‘goleme indirektne troškove za gospodarstvo o kojima se ne govori u javnosti’.
– Poslodavci se već godinama bore s nedostatkom radne snage u Hrvatskoj. Vojni rok i civilna služba će svake godine odgoditi ulazak desetaka tisuća mladih na tržište rada te pogoršati već postojeće probleme u tom području. Nadalje, ročnici će na razdoblje od tri do šest mjeseci izgubiti prihode koje bi inače zaradili na poslu koji bi izabrali svojom voljom – stoji u peticiji.