U području uprave idemo prema izmjenama zakonskog okvira za smanjenje broja lokalnih dužnosnika. Prepolovio bi se broj, mislim da je 634 – poručio je Ivan Malenica, ministar pravosuđa i javne uprave. Sam zakon, izneseno je, trebao bi biti donesen prethodno izborima 2021. U ovom trenutku Hrvatska ima 20 županija te 428 općina i 127 gradova. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na čijem je čelu župan Nikola Dobroslavić, 17 je općina i pet gradova. Ukupan broj zamjenika načelnika i gradonačelnika je pak 27 te bi se prema još neiznesenom planu on sveo na prste jedne ruke. Naime, kod nas tek Dubrovnik ima iznad 30 tisuća stanovnika te, ako je vjerovati medijskim napisima, u preostalim lokalnim samoupravama s manje prijavljenih, zamjenici neće biti potrebni, a otvara se mogućnost i spajanja općina. Slažu li se sa spomenutim promjenama i je li posrijedi doista stvarna namjera vladajućih da stanu na kraj nabujalom lokalnom upravom ili je riječ o kozmetičkom triku, upitali smo naše županijske i gradske vijećnike.
Rez mora biti radikalan i kvalitetan
— Potrebno je napraviti racionalizaciju. Kad smo kod općina definitivno bi trebalo doći do sjedinjavanja po teritorijalnom ključu što bi značilo ukidanje velikog broja nepotrebnih radnih mjesta. Nakon toga, naravno, zamjenika župana i gradonačelnika. Struka bi bila ta koja bi procijenila koliko je to optimalno. Broj koji je sada na snazi je neprimjeren veličinama jedinica lokalne samouprave. Zamjenici su tu isključivo radi svojih dužnosničkih mogućnosti, prava i primanja. Ja ne mogu dati prijedlog rješenja, ali taj rez mora biti radikalan i kvalitetan, a ne utemeljen na političkoj procjeni. Naša lokalna uprava je troma, neučinkovita, nepovezana te nekoordinirana jer se na rukovodećim pozicijama zapošljavaju ljudi koji nisu kvalificirani i ne znaju upravljati timovima što se kasnije prenosi na niže razine – iznosi Mostov gradski te županijski vijećnik Maro Kristić koji vjeruje kako će to najbolje pokazati vrijeme koje slijedi jer će gradovi, općine i županije ostati bez novca pa će se plaće morati svesti na minimalac, a što će nužno rezultirati rasipanjem kadra. Svakako smatra kako ne bi bilo ljudski da te osobe budu teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te im je potrebno ponuditi vrstu prekvalifikacije i pronaći model kako da svi ostanu u sustavu. Posrijedi je velik izazov na kojeg nitko nije bio dovoljno hrabar odgovoriti mu jer bi s druge strane, kaže, izazvali socijalni problem te nered u državi. Prema mišljenju Kristića, vidljivo je da se ne radi o iskrenom pristupu već triku kojim bi se stvorio dojam odlučnosti, a zapravo je tek prodavanje magle. S njim se slaže županijski vijećnik Marko Giljača iz kandidacijske liste grupe birača Srđ je Grad. Tvrdi kako su najavljene promjene i smanjenje broja dužnosnika na lokalnoj i regionalnoj razini još uvijek su na razini probnih balona koje iznosi ministar Ivan Malenica i dio medija. Kozmetičke su naravi, naglašava, i cilj im je stvoriti privid da je nešto učinjeno, a izostala je stvarna volja za sveobuhvatnom reorganizacijom. U suprotnom, tumači, itekako bi se s njim složio.
—Kada bi prijedlog o smanjenju broja zamjenika načelnicima, gradonačelnicima i županima bio samo prvi korak u jasno iznesenom planu, koji ima jasno definirane i svima razumljive ciljeve i rokove, rado bih ga pozdravio. Građani upravo to očekuju i sve glasnije svoja očekivanja artikuliraju u javnosti. Prepoznao je to i vladajući HDZ, stavio smanjenje u nacionalni program kojim je dobio izbore i sad nudi mlaku vodicu. Uštedjet će 50 do 100 milijuna kuna godišnje smanjenjem broja zamjenika. A što je s preko 200 općina i gradova koji ne zadovoljavaju osnovne funkcije i potrebe vlastitog stanovništva!? Mi nismo dobili plan kojim će se, recimo, u sljedećih dvije do četiri godine broj općina i gradova smanjiti za 40 do 60 posto, s jasno objašnjenim kriterijima koje sve funkcije treba neka općina zadovoljiti da bi zadržala svoj status. Nije sve u financijskom i gospodarskom kapacitetu – objasnio je za DuList Giljača i nastavio:
— Upravo je proljetno zatvaranje zbog koronavirusa i zabrana putovanja između općina jasno pokazala kako postoji veliki broj jedinica lokalne samouprave koje ne mogu zadovoljiti osnovne funkcije i potrebe vlastitih stanovnika. U reorganizaciju regionalne uprave i smanjenje broja županija, ili novi regionalni ustroj Hrvatske, sadašnja vlast se prema svim izjavama nije spremna upuštati. Ipak je riječ većinom o njihovom lenu i mjestu za inkubaciju vlastitog kadra. Stoga ne vidim ozbiljnu namjeru sadašnje Vlade da sustavno i promišljeno pristupi reorganizaciji lokalne i regionalne uprave, već je riječ o pojedinačnim odlukama u svrhu kreiranja iluzije o smanjenju, a pritom još postoje na deseci tisuća radnih mjesta u paralelnim sustavima u kojima će nastaviti s klijentelističkom praksom udomljavanja svojih ljudi i osiguravanja uvijek pouzdane glasačke mašinerije.
Analiza preduvjet
HDZ-ov županijski vijećnik Teo Andrić pak kaže kako je vrlo teško na ovo pitanje odgovoriti paušalno. Nažalost, donosi, stvorio se dojam kod većine građana da u županijama, općinama i gradovima rade ljudi za koje se često koristi riječ ‘uhljebi’. Mišljenje je kako oni sjede u uredu i ne rade ništa što, tvrdi, nema veze s istinom. Možda ih je, priznaje, takvih pet ili deset posto bez kojih bi se moglo, odnosno višak su. Ipak, svi su oni zaposleni su s nekim razlogom. Samu inicijativu naziva ‘birtijskom’. Naime, prema njegovom tumačenju, ‘odjednom je nekome palo na pamet idemo im smanjiti broj što je smiješno’. Mi, stava je Teo Andrić, nerijetko situaciju ocjenjujemo na osnovu razmišljanja nekoga iz betule, a koji govori da ništa ne valja. Naravno, treba napraviti analizu. U Gradu Dubrovniku – gradu koji živi punim plućima, koji ima toliko turista i hotela, u kojemu se stalno gradi, možda bi trebalo i troje zamjenika gradonačelnika, iznosi. Ipak, ako neka općina živi prislonjena na državu, onda je se mora ukinuti.
—Međutim, u našoj županiji imamo ih toliko koje su se lijepo razvile uz vlastiti budžet. Njima sigurno nedostaje još zaposlenika kako bi mogli obaviti sav svoj posao. Naravno, da se zbog toga ne slažem da župani više ne bi trebali imati zamjenike. Oni su mali ministri vanjskih poslova. Imaju više protokolarnih obveza nego oni. Koliko samo vremena potroše na primanje posjetitelja, zatim npr. na otvaranje kulturnih događanja ili polaganje vijenaca, a da ne govorimo o poslovnim sastancima. Negdje bi mogli funkcionirati s jednim, ali drugdje ih je potrebno troje. Svakoj jedinici lokalne samouprave trebalo bi pojedinačno pristupiti i odrediti na koji način bi mogle optimalno funkcionirati, a ne stvar lomiti preko koljena – podvukao je Andrić. Tatjana Šimac Bonačić iz redova gradskog SDP-a smatra da je bilo kakva racionalizacija lokalne samouprave itekako potrebna. Moramo se boriti protiv neracionalnog trošenja, a najbolji način za to, ističe, je postići transparentnost.
—Mi imamo veliki broj općina i županija, ali u drugim državama ih ima još više i one nemaju toliki birokratski aparat. Možemo li ovome potezu vjerovati ili ne, je li posrijedi populizam ili mali pomaci naprijed, teško mi je reći. Sve vlade i prije ove su trebale na ovome raditi. Međutim kad pogledate što su vladajući pokušali napraviti s ministarstvima, držim da je to kozmetička promjena koja neće nužno dovesti do uštede. Ne mogu se složiti da nema Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, odnosno da se ono spojilo s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava kad znamo koliko problematike ima u aparatu socijalne skrbi. To je posljednjih godina itekako bilo vidljivo u medijima. Također, mislim da je megalomanija ako neka manja općina ima dva zamjenika, tj. da je to ‘traženje kruha pored pogače’ kao što se sada događa. Prema tome pozdravljam smanjenje broja lokalnih dužnosnika – poručila je. Pri tome, naglašava, treba uzeti u obzir obujam posla, objektivno proučiti situaciju i tek onda donositi odluke. Ako gledamo politički, komentira, ovo će suziti mogućnost izbornih koalicija što pak ide u korist vladajućima. S nužnošću promjene složna je HNSova gradska vijećnica Marina Vučković Matić. Kratko je navela kako je preveliki broj dužnosnika takve vrste u odnosu na broj stanovnika i osobno to vidi kao prvi korak prema racionalizaciji javne uprave u Hrvatskoj. Logičan, ali i potreban idući korak je, priča, ukidanje dijela malih jedinica lokalne samouprave čije postojanje nije opravdalo svoju svrhu, točnije njihovo okrupnjivanje u veće jedinice koje bi tako puno lakše i svrsishodnije obavljale svoje zadaće. Iako će ukidanje ovih mjesta zamjenika proizvesti određene uštede, prava ušteda će doći tek, govori, takvom racionalizacijom i smanjenjem broja jedinica. Time će se i dodatno smanjiti broj dužnosnika, ali i broj djelatnika u upravama. Tek tada će sustav javne uprave postati učinkovit i biti pravi servis građanima, što mu je i obaveza, zaključuje Vučković Matić.
Članak objavljen u tiskanom izdanju DuLista 12. kolovoza 2020.