Iako zakonske izmjene još nisu usvojene, Split je već odlučio kako će, kad se za to steknu uvjeti, zabraniti prodaju alkohola od 20 do 6 sati. Izmjene i dopune Zakona o trgovini najavio je ovih dana ministar gospodarstva Ante Šušnjar, naglasivši kako će njima jedinice lokalne samouprave moći regulirati ovo pitanje ako ocijene da je to potrebno. Cilj prijedloga je zaštita zdravlja građana, osobito djece i mladih, očuvanje javnog reda i mira te doprinos uređenijim i sigurnijim javnim prostorima u lokalnim zajednicama. Riječ je, ističu iz ministarstva, o odgovoru na konkretne izazove s kojima se pojedine sredine suočavaju.
U praksi će to značiti da se u gradovima i općinama koji se odluče na zabranu, iza 20 sati pa sve do 6 ujutro, u trgovinama neće moći kupiti alkoholna pića. Pitanje je, trebaju li i Dubrovnik slijediti primjer Splita i uvesti sličnu zabranu.
Jasmin Deraković iz Dubrovačkog demokratskog sabora ističe kako zabrana prodaje alkohola u noćnim satima može smanjiti buku i potaknuti sigurniji javni prostor, a pridonosi i zaštiti kulturne baštine:
-Ipak, treba uzeti u obzir i negativne strane, poput utjecaja na poduzetnike, mogućnosti prelijevanja problema na druge lokacije, izazova provedbe te potencijalnog utjecaja na turistički imidž. Smatram da bi umjesto stroge zabrane bilo bolje tražiti uravnotežena rješenja koja kombiniraju prevenciju, edukaciju i kontrolu – mišljenja je Deraković.
Đani Banovac, vijećnik HDZ-a, smatra kako bi u Dubrovniku trebalo uvesti ovu zabranu.
-Zabrane nikad nisu dobre, ali u ovom slučaju one su prevencija radi mlađih od 18 koje mogu zbog alkohola upasti u problem, a prevencija je uvijek najbolja za rješavanje problema. Naši gosti imaju dovoljan broj otvorenih objekata gdje mogu popiti čašu vina ili nešto drugo, a ovom mjerom samo se sprječava da to koriste oni kojima nije namijenjeno. Mislim da je ovo dobra mjera i podržavam je – jasno je poručio Banovac.
Vijećnik Srđ je Grada, Marin Krstulović, kratko je poručio: ‘U nas butige ne rade ni po danu, a kamoli po noći!’
Anita Bonačić Obradović, vijećnica SDP-a, ističe kako joj je drago i kako je dobro da se o ovome počelo javno pričati.
-Svi znamo što se događa ljeti u Splitu, čak i unutar naših zidina, od uriniranja po ulicama do drugih neprimjerenih radnji. No vidim da ni Vlada nije sigurna što će tim zakonom jer sve prepušta jedinicama lokalne samouprave. Ipak dobro je što se o tome raspravlja u Gradskoj vijećnici, jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju Dubrovnik, najbolje poznaju stanje na terenu, pogotovo unutar zidina i u Gružu. No, zanima me što je stvarna svrha mjere i hoće li imati željeni učinak. Ljudi će moći kupiti piće i online i u butigama do 20 sati i pripremiti zalihu, pa ga konzumirati doma ili negdje drugo pa nakon toga izaći i nastaviti piti po barovima. Tko će u 11 navečer poći kupiti bocu kad butige u to doba niti ne rade? Vidim da se mjera donosi radi zaštite kulturnih dobara i zdravlja ljudi, posebno mladih, no trebamo jaču kontrolu prodaje alkohola maloljetnicima i strože kazne za remećenje javnog reda i mira. Za to nam je potreban veći broj komunalnih redara i policijskih patrola, kao i veće kazne za alkoholizirano stanje u prometu. Ako se već uvede zabrana, trebalo bi je primijeniti šire da bi postigla željeni učinak – mišljenja je gradska vijećnica koja napominje kako su zabrane, po njoj, posljednja opcija – prvo se treba fokusirati na edukaciju, prevenciju i sustavni pristup.
-Možda se ovdje radi o kopiranju modela iz drugih država, jer nismo zabranili prodaju općenito. Možda bi se trebalo početi razmišljati i o podizanju dobne granice s 18 na 21 godinu. Ponavljam, dobro je što se potiče rasprava jer stanovnicima stare gradske jezgre sigurno nije lako spavati ljeti, posebno onima bliže Stradunu ili kafićima. Ipak, sve se može regulirati većom kontrolom i kaznama – zaključuje.
Na ovu su se temu dodatno izjasnili iz Ministarstva gospodarstva naglasivši kako država ne uvodi zabranu prodaje alkohola.
-Država daje zakonski okvir, a gradovi i općine odlučuju o večernjoj i noćnoj prodaji u skladu s javnim interesom, zaštitom zdravlja i očuvanjem javnog reda u svojim sredinama – istaknuli su te objasnili kako se ovim prijedlogom uspostavlja ravnoteža između slobode tržišta i zaštite javnog interesa. Riječ je o rješenju, navode, koje poštuje tržišne principe, ali istodobno jasno postavlja granicu ondje gdje počinje odgovornost prema zdravlju i sigurnosti građana, a izuzev zdravstvenih implikacija, konzumacija alkohola usko je povezana i devastacijom kulturne baštine, što svakako utječe na percepciju Republike Hrvatske kao atraktivne turističke destinacije.
