PIŠE MIRZA HEBIB U Dubrovniku održan memorijalni skup posvećen Marku Petraku

U Dubrovniku se, pri Interuniverzitet­skom centru (IUC), od 16. do 18. listopada 2023. godine održao prvi Međunarodni memorijalni skup Marko Petrak, na temu Rimska pravna tradicija i suvremeni pravni sustavi (International Memo­rial Course Marko Petrak: Roman Legal Tradition And Contemporary Legal Systems) u okviru kojeg se u Gradu okupio veliki broj eminentnih pravnih znanstvenika i istraživača.

Pripremio: Doc. dr. sc. Mirza Hebib

Riječ je o tečaju posvećenom sjeća­nju na prerano preminulog prof. dr. sc. Marka Petraka (1972. – 2022.), ugled­nog znanstvenika, redovitog profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dugogodišnjeg gostujućeg profesora Sveučilišta u Dubrovniku. Iako rođen u Zagrebu, gdje je i proveo svoj radni vijek, profesor Petrak je cijelog života ostao snažno vezan uz Konavle, zavičaj svoje majke, afirmirajući Konavle, ali i Dubrov­nik, u svojem sveučilišnom i znanstve­nom radu. Upravo zbog toga je održa­vanje Memorijalnog tečaja višestruko značajno i simbolično vezano uz Grad i Konavle.

U fokusu ovogodišnjeg tečaja bila je znanstvena analiza različitih pravnih pitanja ukorijenjenih u rimskoj pravnoj tradiciji, a relevantnih za razvoj suvre­menih pravnih sustava. Time je tečaj u potpunosti oslonjen na znanstveni pri­stup profesora Petraka, koji je u svojim istraživanjima, prepoznatim u širem europskom kontekstu, u pravilu nastojao utvrditi u kojoj je mjeri izvorni kontekst oblikovanja određenog pravila, pravne regule ili pojma relevantan u rješavanju aktualnih pravnih problema.

Umjetna inteligencija
Tečaj, namijenjen prvenstveno studen­tima diplomskih i poslijediplomskih stu­dija prava, bio je sistematiziran u okviru tri tematska bloka. U okviru prvog bloka Rimska pravna tradicija, metodologija i nastava rimskog prava u suvremenom svijetu predavanja su održali prof. dr. sc. Franciszek Longchamps de Bérier (Jagi­elonsko Sveučilište u Krakowu), akade­mik prof. dr. sc. Janez Kranjc (Sveučili­šte u Ljubljani), prof. dr. sc. Nikol Žiha (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku) i prof. dr. sc. Tommaso Beggio (Sveuči­lište u Trentu).

U okviru drugog bloka Rimski pravni izvori predavanja su odr­žali: prof. dr. sc. Silvia Schiavo (Sveuči­lište u Ferrari), prof. dr. sc. Pierangelo Buongiorno (Sveučilište u Macerati), prof. dr. sc. Enrico Sciandrello (Sveu­čilište u Torinu), prof. dr. sc. Grzegorz Blicharz (Jagielonsko Sveučilište u Kra­kowu), doc. dr. sc. Marko Sukačić (Sveu­čilište J.J. Strossmayera u Osijeku), prof. dr. sc. Aleksander Grebieniow (Sveučili­šte u Varšavi) i prof. dr. sc. Tomislav Kar­lović (Sveučilište u Zagrebu).

U okviru trećeg bloka Srednjovjekovni i kanonski doprinosi rimskoj pravnoj tradiciji pre­davanja su održali: prof. dr. sc. Guido Pfeifer (Sveučilište Goethe iz Frankfurta na Majni), prof. dr. sc. Andreja Katanče­vić (Sveučilište u Beogradu), prof. dr. sc. Marko Kambič (Sveučilište u Ljubljani) i prof. dr. sc. Henrik-Riko Held (Sveu­čilište u Zagrebu). Na kraju tečaja, odr­žan je panel mladih istraživača, gdje su svoja istraživanja prezentirali: Matteo Cristinelli, Kacper Ladkowski, Bartosz Wisniewski, Vid Žepič, Mirna Dajak, Enida Dučić i Mirza Hasić. Uz navedene istraživače, ovogodišnji tečaj pratili su, aktivno participirajući u diskusijama, i drugi studenti sa sveučilišta u Trentu, Ljubljani, Zagrebu, Sarajevu, Varšavi i Krakovu.

Promatrajući tematski okvir, a oslanja­jući se na uvodno izlaganje akademika Janeza Kranjca, može se zaključiti kako živimo u vremenu u kojem je u akadem­skom svijetu rasprostranjen strah od promjena, poput Umjetne inteligen­cije, kao izvora dekadencije akademske motivacije, aktivnosti i originalnosti, a u skladu s tim i cijelog koncepta akadem­skog i znanstvenog rada. Ipak, primarni cilj akademskog obrazovanja u pravnim znanostima treba biti (i ostati) stvoriti pravnika čija se kvaliteta neće ogledati samo u poznavanju pravnih propisa, već u njihovoj svrsishodnoj primjeni u odnosu na uspostavljene društvene vri­jednosti. Kao vječno pitanje nameće se čemu doprinosi učenje rimskog prava? Akademik Kranjc čvrsto je istaknuo kako nas rimsko pravo okreće raciju (lat. ratio), pravničkom tumačenju propisa, širem poznavanju pravnog okvira, prepozna­vanju osnovnih pravnih vrijednosti u pravničkom odlučivanju, argumentira­nju i razumijevanju konteksta. Zato se može smatrati kako rimsko pravo zbog svoje razvijene pravne teorije, kontinu­iteta, univerzalnosti i preciznosti pred­stavlja vrlo logičan i koherentan sustav pravnih propisa, ali i pravnih vrijednosti, koji je do danas ostao nezamjenjiv, aktu­alan, a u skladu s tim i ključan (u prošlo­sti, sadašnjosti i budućnosti) za osnovno razumijevanje prava kao fenomena.

Umjetna inteligencija će se razvijati, ali zbog već prepoznatih različitih ogra­ničenja, još dugo neće moći zamijeniti pravnike i njihov ratio u društvu. Ipak, pravnici će se morati prilagoditi korište­nju dostupnih oruđa kao pomoćnih sred­stava, ali nastaviti samostalno donositi vrijednosne sudove bazirane na osnov­nim društvenim vrijednostima.

Skup je realiziran u organizaciji Prav­nog fakulteta u Zagrebu, temeljne insti­tucije za razvoj pravne znanosti i obra­zovanja u Republici Hrvatskoj, ujedno i matične institucije profesora Petraka, uz podršku Turističke zajednice Grada Dubrovnika, Društva prijatelja dubro­vačke starine i Umjetničke galerije Dubrovnik, zahvaljujući kojima su sudi­onici tečaja upoznali i dio kulturno-povi­jesnih znamenitosti Grada. Izdavačka kuća Novi Informator iz Zagreba i Ogra­nak Matice hrvatske u Dubrovniku osi­gurali su prigodne darove, a uz svesrdnu podršku načelnika Općine Konavle Boža Lasića organizirana je svečana večera u restoranu Konavoski dvori. Također, valja napomenuti, kako su profesori i studenti, s posebnom znatiželjom pra­tili i prezentaciju u Državnom arhivu u Dubrovniku, gdje su uz vodstvo višeg arhivista Zorana Perovića imali priliku upoznati bogatstvo državno-pravne građe fondova Dubrovačke Republike.

Na kraju, Organizacijski odbor iskazuje zahvalnost svima koji su podržali orga­nizaciju ovogodišnjeg tečaja, uz nadu da će događaj prerasti u tradicionalni skup i mjesto diskusije između eminentnih znanstvenika, mladih istraživača i stu­denata, povezanih interesom prema rim­skoj pravnoj tradiciji, kao jedinstvenom pravnom i kulturološkom fenomenu.