U Dubrovniku se, pri Interuniverzitetskom centru (IUC), od 16. do 18. listopada 2023. godine održao prvi Međunarodni memorijalni skup Marko Petrak, na temu Rimska pravna tradicija i suvremeni pravni sustavi (International Memorial Course Marko Petrak: Roman Legal Tradition And Contemporary Legal Systems) u okviru kojeg se u Gradu okupio veliki broj eminentnih pravnih znanstvenika i istraživača.
Pripremio: Doc. dr. sc. Mirza Hebib
Riječ je o tečaju posvećenom sjećanju na prerano preminulog prof. dr. sc. Marka Petraka (1972. – 2022.), uglednog znanstvenika, redovitog profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dugogodišnjeg gostujućeg profesora Sveučilišta u Dubrovniku. Iako rođen u Zagrebu, gdje je i proveo svoj radni vijek, profesor Petrak je cijelog života ostao snažno vezan uz Konavle, zavičaj svoje majke, afirmirajući Konavle, ali i Dubrovnik, u svojem sveučilišnom i znanstvenom radu. Upravo zbog toga je održavanje Memorijalnog tečaja višestruko značajno i simbolično vezano uz Grad i Konavle.
U fokusu ovogodišnjeg tečaja bila je znanstvena analiza različitih pravnih pitanja ukorijenjenih u rimskoj pravnoj tradiciji, a relevantnih za razvoj suvremenih pravnih sustava. Time je tečaj u potpunosti oslonjen na znanstveni pristup profesora Petraka, koji je u svojim istraživanjima, prepoznatim u širem europskom kontekstu, u pravilu nastojao utvrditi u kojoj je mjeri izvorni kontekst oblikovanja određenog pravila, pravne regule ili pojma relevantan u rješavanju aktualnih pravnih problema.
Umjetna inteligencija
Tečaj, namijenjen prvenstveno studentima diplomskih i poslijediplomskih studija prava, bio je sistematiziran u okviru tri tematska bloka. U okviru prvog bloka Rimska pravna tradicija, metodologija i nastava rimskog prava u suvremenom svijetu predavanja su održali prof. dr. sc. Franciszek Longchamps de Bérier (Jagielonsko Sveučilište u Krakowu), akademik prof. dr. sc. Janez Kranjc (Sveučilište u Ljubljani), prof. dr. sc. Nikol Žiha (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku) i prof. dr. sc. Tommaso Beggio (Sveučilište u Trentu).
U okviru drugog bloka Rimski pravni izvori predavanja su održali: prof. dr. sc. Silvia Schiavo (Sveučilište u Ferrari), prof. dr. sc. Pierangelo Buongiorno (Sveučilište u Macerati), prof. dr. sc. Enrico Sciandrello (Sveučilište u Torinu), prof. dr. sc. Grzegorz Blicharz (Jagielonsko Sveučilište u Krakowu), doc. dr. sc. Marko Sukačić (Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku), prof. dr. sc. Aleksander Grebieniow (Sveučilište u Varšavi) i prof. dr. sc. Tomislav Karlović (Sveučilište u Zagrebu).
U okviru trećeg bloka Srednjovjekovni i kanonski doprinosi rimskoj pravnoj tradiciji predavanja su održali: prof. dr. sc. Guido Pfeifer (Sveučilište Goethe iz Frankfurta na Majni), prof. dr. sc. Andreja Katančević (Sveučilište u Beogradu), prof. dr. sc. Marko Kambič (Sveučilište u Ljubljani) i prof. dr. sc. Henrik-Riko Held (Sveučilište u Zagrebu). Na kraju tečaja, održan je panel mladih istraživača, gdje su svoja istraživanja prezentirali: Matteo Cristinelli, Kacper Ladkowski, Bartosz Wisniewski, Vid Žepič, Mirna Dajak, Enida Dučić i Mirza Hasić. Uz navedene istraživače, ovogodišnji tečaj pratili su, aktivno participirajući u diskusijama, i drugi studenti sa sveučilišta u Trentu, Ljubljani, Zagrebu, Sarajevu, Varšavi i Krakovu.
Promatrajući tematski okvir, a oslanjajući se na uvodno izlaganje akademika Janeza Kranjca, može se zaključiti kako živimo u vremenu u kojem je u akademskom svijetu rasprostranjen strah od promjena, poput Umjetne inteligencije, kao izvora dekadencije akademske motivacije, aktivnosti i originalnosti, a u skladu s tim i cijelog koncepta akademskog i znanstvenog rada. Ipak, primarni cilj akademskog obrazovanja u pravnim znanostima treba biti (i ostati) stvoriti pravnika čija se kvaliteta neće ogledati samo u poznavanju pravnih propisa, već u njihovoj svrsishodnoj primjeni u odnosu na uspostavljene društvene vrijednosti. Kao vječno pitanje nameće se čemu doprinosi učenje rimskog prava? Akademik Kranjc čvrsto je istaknuo kako nas rimsko pravo okreće raciju (lat. ratio), pravničkom tumačenju propisa, širem poznavanju pravnog okvira, prepoznavanju osnovnih pravnih vrijednosti u pravničkom odlučivanju, argumentiranju i razumijevanju konteksta. Zato se može smatrati kako rimsko pravo zbog svoje razvijene pravne teorije, kontinuiteta, univerzalnosti i preciznosti predstavlja vrlo logičan i koherentan sustav pravnih propisa, ali i pravnih vrijednosti, koji je do danas ostao nezamjenjiv, aktualan, a u skladu s tim i ključan (u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti) za osnovno razumijevanje prava kao fenomena.
Umjetna inteligencija će se razvijati, ali zbog već prepoznatih različitih ograničenja, još dugo neće moći zamijeniti pravnike i njihov ratio u društvu. Ipak, pravnici će se morati prilagoditi korištenju dostupnih oruđa kao pomoćnih sredstava, ali nastaviti samostalno donositi vrijednosne sudove bazirane na osnovnim društvenim vrijednostima.
Skup je realiziran u organizaciji Pravnog fakulteta u Zagrebu, temeljne institucije za razvoj pravne znanosti i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, ujedno i matične institucije profesora Petraka, uz podršku Turističke zajednice Grada Dubrovnika, Društva prijatelja dubrovačke starine i Umjetničke galerije Dubrovnik, zahvaljujući kojima su sudionici tečaja upoznali i dio kulturno-povijesnih znamenitosti Grada. Izdavačka kuća Novi Informator iz Zagreba i Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku osigurali su prigodne darove, a uz svesrdnu podršku načelnika Općine Konavle Boža Lasića organizirana je svečana večera u restoranu Konavoski dvori. Također, valja napomenuti, kako su profesori i studenti, s posebnom znatiželjom pratili i prezentaciju u Državnom arhivu u Dubrovniku, gdje su uz vodstvo višeg arhivista Zorana Perovića imali priliku upoznati bogatstvo državno-pravne građe fondova Dubrovačke Republike.
Na kraju, Organizacijski odbor iskazuje zahvalnost svima koji su podržali organizaciju ovogodišnjeg tečaja, uz nadu da će događaj prerasti u tradicionalni skup i mjesto diskusije između eminentnih znanstvenika, mladih istraživača i studenata, povezanih interesom prema rimskoj pravnoj tradiciji, kao jedinstvenom pravnom i kulturološkom fenomenu.