PIŠE ANTE CURAĆ Ruđer Bošković u Parizu

Veliki hrvatski znanstvenik Ruđer Bošković dvije godine svog života proveo je u Parizu. Dokumente o tome sam dobio od pokojne Ivane Bur­đelez, negdje 1994. godine. Ivana mi je, s dopuštenjem Državnog arhiva iz palače Sponza, dala dvije kopije. Jedna je kopija dokumenta njegove naturali­zacije za Francuza, a druga je njegovo imenovanje za direktora Optike Fran­cuske Mornarice. Oba dokumenta je potpisao kralj Louis XV. Kopije doku­menata o naturalizaciji i o imenovanju, sam ponovo dobio ljubaznošću Zorana Perovića i Paule Zglav iz Državnog arhiva Dubrovnik.

Pripremio: Ante I. Curać

Te sam dokumente pokazao člano­vima naše udruge AMCA(Alma Matris Croaticae Alumni) u Parizu, s prijed­logom da se ime našeg znanstvenika javno istakne na zidu kuće u kojoj je živio i da predložimo gradu Parizu da jednoj ulici ili trgu da njegovo ime. Nije bilo lako na početku uvjeriti članove Odbora AMCA-e da će to grad Pariz prihvatiti, posebno iz razloga što bi jedan dio natpisa na ploči trebao biti na hrvatskom jeziku.
No, bili smo tvrdoglavi i uporni pa smo prvi upit gradu Parizu poslali dana 8. siječnja 1995. godine. Usli­jedili su obilasci ureda i razgovori s gradskim dužnosnicima pa smo dana 27. studenog 1996. dobili pismo s odo­brenjem naše inicijative što je bio prvi pozitivni pomak naše ideje. Dana 7. svibnja 1997., prefekt grada Pariza J. P. Lacave potpisao je dekret s kojim odobrava da se spomen ploča postavi na fasadi palače Mirabeau, na adresi 6, Rue de Seine, u neposrednoj blizini Francuske akademije znanosti.

Htjeli smo da ta spomen ploča ima i simboličnu vezu Dubrovnika i Pariza pa je Grad preuzeo trošak njene izrade. Ploča je napravljena u Gradu (maj­storska radionica gospara Di Ceglie, čini mi se), i ja sam ju autom donio iz Dubrovnika u Pariz.

Na maloj svečanosti u nazočnosti više članova Francuske akademije, službenog dužnosnika grada Pariza, Hrvata u Parizu i članova udruge AMCA, na dan 23. listopada 1997. godine otkrili smo spomen ploču na francuskom i na hrvatskom jeziku. Prijevod teksta na francuskom jeziku glasi: ‘U ovoj kući je živio i radio od 1775. do 1777. Ruđer Josip Bošković, filozof, matematičar i astronom, ute­meljitelj modernog atomizma, rođen u Dubrovniku, porijeklom Hrvat, natura­liziran Francuz’.

Ipak se može
Ako posjetite Pariz i poželite vidjeti spomen ploču, naći će ju na zidu palače Mirabeau, na početku ulice de Seine (hodajući od rijeke), odmah iza palače Francuske akademije.

Nakon postavljanja ploče postali smo još ambiciozniji pa smo poželjeli da grad Pariz počasti našeg znanstve­nika imenujući jednu ulicu ili trg nje­govim imenom. No, tu smo naišli na nepremostivu prepreku. Grad Pariz je davno zakonom zabranio davati uli­cama i trgovima nova imena iz razloga što bi se narod bunio jer bi morao mije­njati svoje adrese na osobnim doku­mentima. A ta procedura stoji vremena i košta novaca.

No, nismo odustali od naše akcije. Ako ne može ulica niti trg u kojima se nalaze stambene zgrade, možda može prostor u kojemu nema stanovnika? Jedan takav prostor se je našao na bulevaru Richard Lenoir u pariškom 11. kvartu (arondismanu). Taj bulevar je vrlo širok, s jedne i s druge strane su stambeni blokovi, ali je u sredini jedan lijepi park s alejom drveća i sa zelenim površinama. U tom prostoru nitko ne stanuje, a ipak je reprezentativan i može se imenovati. ­

Pomogli su nam veleposlanici Repu­blike Hrvatske u Parizu, Galić i Gold­stein te smo nekoliko dana prije 13. srpnja 2013. (prošlo je više od deset godina!) primili pozivnicu. Dakle, ipak se može. Na lijepoj svečanosti je dana 13. srpnja u 17.45 sati, uvodni, vrlo nadahnuti govor o našem znanstve­niku rekao načelnik 11. arondismana Pariza Bloche. Na svečanosti je bilo više od stotinu Hrvata iz Pariza i oko­lice, među njima veleposlanik Repu­blike Hrvatske u Parizu, Goldstein i tadašnji predsjednik Republike Hrvat­ske Josipović, koji je održao govor nakon Blochea. Na ploči je napisano:

Esplanada Ruđer Josip Bošković
Znanstvenik i filozof
Rođen Hrvat, naturaliziran Francuz
Simbol univerzalizma stoljeća svjetlosti

Osim ove dvije akcije promocije našeg znanstvenika, udruga AMCA je omogu­ćila da mnogi Parižani vide folklorni ansambl Linđo, koji je u velikoj dvorani UNESCO-a pred više od 2500 gledatelja, izveo cjelovečernji program hrvatskih plesova i pjesama. Također je organizi­rala dolazak u Pariz kvarteta Sorkočević i tria Arbor Vitae. Linđo, kvartet i trio su nastupili i u gradu Rueil Malmaison, gradu bratimljenom s Dubrovnikom, kod čega je udruga AMCA imala tako­đer značajnu ulogu.