Panel rasprava ‘Turistički prihvatni kapacitet kao upravljački alat u destinacijskom menadžmentu’ okupio je u petak u hotelu Lacroma dugogodišnje turističke djelatnike i važne osobe iz dubrovačkog turizma. S obzirom na, kako je istaknuto, sve agresivniji turistički razvoj koji rezultira brojnim problemima na lokalnoj razini, nužno je aktivno promišljati o strategijama povećanja ‘otpornosti’ destinacije na vanjske ugroze. Odnosno o načinu na koji je moguće osnažiti kapacitete turističkih odredišta za održivi i uravnoteženi razvoj. U tome kontekstu se kao jedan od glavnih alata učinkovitog i proaktivnog destinacijskog menadžmenta nameće potreba procjene prihvatnog kapaciteta turističkog odredišta, što je bila tema ove rasprave.
Važan alat
Dakle, veliki naglasak stavljen je na studije i analize prihvatnih kapaciteta, a upravo na jednoj takvoj radi i Grad Dubrovnik koja će uskoro biti predstavljena. Ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić rekao je kako je ‘prihvatni kapacitet toliko važan alat za jedan kvalitetan i dobar destinacijski menadžment’. Naglasio je kako je riječ o aktualnoj temi, kako za dubrovački, tako i za hrvatski turizam. Naveo je kako se Dubrovnik, ali i ostale destinacije suočavaju s ‘prekomjernim turizmom’, a to najviše osjećaju stanovnici te destinacije. To je upravo jedan od razloga organiziranja panela na ovu temu. Također, još jedan razlog organiziranja ovakve rasprave je i novi Zakon o turizmu.
-Turistički prihvatni kapacitet tema je koja je oduvijek bila vrlo aktualna, međutim s porastom problema prekomjernog turizma u našim brojnim destinacijama se aktualnost i značaj te teme sve više povećava. Isto tako, s obzirom na to da imamo novi Zakon u turizmu i da je tim zakonom na neki način propisano da sve one destinacije koje su u prvom i drugom razredu, odnosno imaju prvu i drugu kategoriju indeksa turističke razvijenosti, moraju u određeno vrijeme, nakon izrade pravilnika, napraviti tzv. procjenu turističkog nosivog kapaciteta. Smatrali smo da je ovo jedna tema koja će na neki način biti interesantna i Dubrovčanima, ali ne samo Dubrovčanima, i ne samo ljudima koji su usko vezani za turizam, nego i nekakvoj široj stručnoj publici, široj stručnoj javnosti, ali isto tako ljudima koji nemaju nužno veze s turizmom, nego koji jednostavno imaju problema sa svakodnevnim funkcioniranjem zbog toga što turizam često puta, osim što ima brojne ekonomske koristi, ima i neke negativne posljedice – rekao je.
Kako bismo izbjegli te negativne posljedice, kako kaže, koristimo turistički prihvatni kapacitet kako bismo procijenili koji je optimalan broj turista i smještajni kapacitet koji može biti na nekom području i u određenom trenutku.
-Moramo probleme prevenirati, a ne ih rješavati tek kad se pojave – istaknuo je.
25 posto više dnevnih posjetitelja
Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako smo tijekom pandemije shvatili koliko smo ‘ovisni o turizmu’. Prisjetio se kako se prije pričalo kako Dubrovnik želi biti elitna turistička destinacija. Kasnije se, kako je rekao, shvatilo kako se do toga ne može doći. Potrebno je, dodao je, doći do održivog turizma koji poštuje svakog stanovnika, poduzetnika te pruža prosperitet, kako Gradu, građanima, tako i ljudima koji dolaze u posjet i boravak u Dubrovniku. Dotaknuo se Franković i ključnog problema koji se pojavio unatrag nekoliko godina, a to je broj ljudi koji istovremeno posjećuju ili borave u Dubrovniku. Potrebno je bilo, napraviti kvalitetniji raspored gostiju kroz dana što omogućuje, među ostalim, kvalitetniji prihvatni kapacitet. Pa je tako u 2023. godini bilo 25 posto više dnevnih posjetitelja, nego 2017. godine, koja se spominjala kao najgora. Ukupan broj ljudi koji je prošao kroz povijesnu jezgru u 2023. godini bio je 4,7 milijuna ljudi.
-Bez gužve, bez zastoja, bez problema – dodao je. Naveo je i kako će u budućnosti biti potrebno rezervirati termin za grupe turista koji žele posjetiti Grad.
Spomenuo je i Franković kako se trenutno radi studija nosivog kapaciteta za povijesnu jezgru. Naveo je tako kako je među ostalim kroz studiju zabilježeno 130 ugostiteljskih objekata s preko 6 tisuća stolica na javnim površinama.
Novi zakon o turizmu kao iPhone
Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić naglasila je kako je Dubrovniku upravljanje turizmom važno, što dokazuje ova rasprava. Vratila se unatrag i rekla je kako smo na hrvatskoj razini imali strategije turizma koje su na terenu bile – totalno drukčije.
-Također, kroz turistički sektor nismo uspjeli plasirati hrvatsku, domaću proizvodnju – istaknula je. Naglasila je kako se kroz prošlost uvijek spominjao problem restrukturiranja turizma.
-Dok se narod pitao što je to, a mi stručnjaci gledali što napraviti, ljudi su se snalazili i počeli raditi, iznajmljivati te je turistički segment počeo rasti. Taksi sustav, cruising sustav – sve je također raslo. No, sada s time treba upravljati. Mislim da su ljudi sada spremni. Mislim da ljudi shvaćaju kako je turizam važan, no ipak nagriza društveni segment. Kad pričate s mladim ljudima, kažu, ne isplati se ništa, samo krevet nosi dobit – kazala je Trojić te je naglasila da moramo sanirati što smo ‘postigli’ tijekom proteklih godina. Novi Zakon o turizmu je, kako kaže, kao novi iPhone – dobar je, samo je pitanje kako će ga se iskoristiti.
-Tko je obiteljski smještaj, a tko su rentijeri? Dogodila nam se rentijerska invazija gdje se višak novca usmjerio na – rentijerstvo. To je subvencionirana djelatnost. Zašto bi bila? – rekla je. Treba imati, dodaje, adekvatan porezni tretman i ne učiniti ga previše atraktivnim za kratkoročni najam.
Rješavanje pitanja brze ceste
Neven Ivandić s Instituta za turizam naveo je kako je ‘Dubrovnik sve ono po čemu se hrvatski turizam izuzetno prepoznaje’. Također, naveo je kako imamo sreću da je problem nosivosti ili prihvatnog kapaciteta ušao u zakon.
-Taj analitički problem je već dugo poznat i već dugo se o njemu raspravlja, ali danas on postaje nešto što će određivati turističke zajednice, njihovo djelovanje, kao i djelovanje lokalnih jedinica u budućnosti. Naravno, na to se veže održivost. Po definiciji je nosivi kapacitet ustvari ključni alat održive politike. Nosivi kapacitet nije banalni broj od toliko i toliko turisti. Ta studija nosivosti, iz moje perspektive, analitički je upravljački alat za održivo upravljanje razvojem turističkih destinacija – rekao je među ostalim. Kao jedan od izazova za njega koji se bavi metodologijiom je dostupnost podataka. Hrvatska kaže, ne raspolaže s podacima o broju turista i noćenja.
Predsjednik HKD Napredak i komercijalni direktor ZL Ruđer Bošković Ivan Maslać rekao je i kako kapacitet ležajeva diktira potražnju za Dubrovnik.
-Međutim, ono što zračna luka svojim slotovima regulira unutar sata i unutar dana kapacitet je ljudi koji će doći i poći iz destinacije. Interes nam je ne širiti špicu sezone, već predsezonu i podsezonu te da ovaj postojeći broj ležajeva bude popunjen puno više dana u godini. Već ove godine, s dolaskom Raynaira i s određenim aviokompanijama, možemo reći da smo u određenom dijelu produžili tu sezonu, a sljedeće godine bi trebala biti u nekom puno boljem kapacitetu. Dakle, osim fizičkog infrastrukturnog modeliranja zračne luke, i naša poticajna politika ide prvenstveno u smjeru predsezone i podsezone – rekao je te dodao kako je limit zračne luke u prihvatnom kapacitetu otprilike 1200 putnika u dolasku i 1200 u odlasku u sat vremena.
-U godini bismo išli bismo preko 5, 6 milijuna. Ipak, nemojmo gledati godišnje, idemo gledati sate, dane i tjedne – dodao je. Naveo je i kako je pitanje brze ceste izazov kojeg tek treba riješiti, odnosno već ga je trebalo riješiti.
-Žurno je potrebno rješavanje tog problema, uz zadovoljstvo svih stanovnika. Radimo ju za nas, a ne za turiste – rekao je.
4 tisuće stanova
Kao jedna od tema, odnosno problema kojeg je gradonačelnik istaknuo jest iznajmljivanje apartmana u stambenim zgradama. Riječ je o, kako kaže, ‘nesređenoj zoni’.
-Petar Perić kupi stan u višestambenoj zgradi, dobije dozvolu za apartman. To više nije stan, nego apartman (…). Uputio sam zahtjev ministrici za izmjenom tog članka. Protivi se zakonu o najmu, a također i zakon o upravljanju zgradama koji je u najavi – naveo je Franković te među ostalim istaknuo što on sve donosi. Kad netko izda stan za kratkoročni najam, onda, ističe dalje, dolazi do određenih problema, među ostalim na tržišta nekretnina.
-Zlatni potok je bilo sretno naselje. Sada živi nekoliko obitelji, a skoro sve se sada iznajmljuje za kratkoročni najam. No, došlo je do pozitivnih primjera gdje je renoviran veliki broj objekata – naglasio je. U Gradu imamo, dodaje, 4 tisuće stanova koji se ne iznajmljuju, odnosno nisu u funkciji.
-Država mora poticati te ljude da stavljaju stanove na tržište. Oni će omogućiti dom budućim naraštajima – naglasio je.
Uslijedila je kratka rasprava. Bivši gradonačelnik, sada nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić pitao je zašto se nije dosad obnovio Belvedere?
-Nešto što su Srbi srušili za sedam dana, mi ne možemo obnoviti u 33 godine – dodao je. Naglasak je stavio na turizam koji je pomogao brojnim obiteljima. Pitao je i tko će biti u spomenutim praznim stanovima – Nepalci, Srbi iz Trebinja? Prema posljednjem popisu stanovništa, Dubrovnik je izgubio tisuću stanovnika. Otišli su, kako kaže Franković, u Konavle i Župu.
-Je li mladi čovjek u Dubrovniku može kupiti stan? Može li iznajmiti stan? Stanovi idu od 600 eura pa na više. Tu cijela priča počinje i završava. Država i lokalna zajednica moraju regulirati poreznu politiku, tržišnu politiku misleći o sutra, a ne o danas. Turizam je pomogao brojnim dubrovačkim obiteljima, ali mi danas imamo veći broj kreveta nego stanovnika. To ne znači da ne trebamo u drugim kategorijama razvijati turizam – dodao je i ponovno stavio naglasio na pružanju usluga u domaćinstvu.
-To nije stan u Zlatarskoj ulici sa šifrom na vratima gdje nisi gosta vidio ni čuo niti mu znaš ime. To nije pružanje usluga u domaćinstvu. Za to treba plaćati porez. Dakle, ako imate obiteljsku kuću i iznajmljujete svoj dio kuće – to je usluga u domaćinstvu. Sve ostalo je turistička djelatnost te ne smije biti pod paušalom – naveo je, a Trojić je dodala: ‘Turizam nas je prehranio i othranio, sad nas nagriza’.
-Postajemo sve više monokultura. Školujemo djecu, šaljemo ih na fakultete da bi se vratili i bili iznajmljivači. Rentijerstvo je isplativo, ali ga treba pravilno usmjeriti i regulirati, na zadovoljstvo građana – rekao je. Jedan od sudionika naglasio je kako je potrebno mijenjati pravila o kategorizaciji, a ne ‘udarati’ dodatne poreze na iznajmljivače.