Sukladno šestogodišnjoj praksi, internet portal najdoktor.com objavio je popis najboljih u redovima liječnika. Među njima, svakako, pronašla se nekolicina Dubrovčana, jedan od kojih je naš sugovornik dr. med. Zoran Tešanović, specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist humane reprodukcije i ginekološke endokrinologije koji djeluje pri Općoj bolnici Dubrovnik te privatnoj poliklinici Hygea. Kroz njegovu ordinaciju tijekom gotovo dva desetljeća prošle su mnogobrojne žene i djevojke pa nije neobično da je u tom razdoblju porodio, naravno s vremenskim odmakom, majke i kćeri. U matičnoj instituciji, međutim počeo je raditi još 1988. kao stažist.
‘Google dijagnoze’, doduše, navodi, znaju biti nezgodne jer žene ne uspijevaju izbalansirati sve podatke
Prvorotke sve starije
— Medicinski fakultet završio sam u Sarajevu 1988. Na Hitnoj pomoći gdje sam nakon završenog staža počeo raditi prošao sam razvojni put koji mislim da je svakom liječniku potreban kako bi spoznao sve segmente naše struke. Početkom Domovinskog rata pridružio sam se 163. brigadi te sam kao vojni liječnik djelovao više od četiri godine. Nakon toga otišao sam na specijalizaciju u Petrovu kliniku u Zagrebu. Za ginekologiju sam se odlučio još na stažu jer mi se svidio način rada, atmosfera, općenito odnosi na tom odjelu, a poseban utisak na mene je ostavio dr. Vlaho Burđelez. Oduvijek sam se htio baviti nekom kirurškom granom i ginekologija mi se činila bliskom – priča nam Tešanović. Prije koju godinu dovršio je subspecijalizaciju s područja ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije. Prema njegovom iskustvu medicinski potpomognutoj oplodnji danas se žene sve češće podvrgavaju. U prvom redu, smatra, jer im tehnologija pristupačnija. Ranije se o tome nije mnogo raspravljalo. No, kaže, razvojem društva poslovne obveze žena odgodile su želju za obiteljskim životom pa su prvorotke sve starije. Ipak, ističe, priroda se tome malo prilagodila te su najbolje godine za rađanje 20-e. Proces koji prethodi samom postupku oplodnje teče na sljedeći način:
— Nakon što se ustanovi da žena nakon više od godinu dana braka, odnosno veze, nije uspjela zanijeti napravimo uobičajeni ginekološki pregled. Provjerimo prohodnost jajovoda te, naravno, muški faktor pa partner mora napraviti spermiogram. Slijedi laboratorijska i hormonska obrada, uzimaju se bakteriološki brisevi prema točno propisanim standardima. Ako se pronađe uzrok neplodnosti koji bi se mogao na drugi način premostiti upućujemo ih u centre za potpomognutu oplodnju. Mi radimo čitavu pripremu do samog postupka te praćenje trudnoće – objašnjava dr. Zoran Tešanović i dodaje kako se u trećini slučajeva medicinski potpomognuta oplodnja pokaže uspješnom.
Najefikasnija kontracepcija – prezervativ
Što se pak tiče odaziva žena na redovite preglede, tvrdi, ne mogu se požaliti. Prevenciju navodi kao ključnom jer se njom može predvidjeti sama bolest. Danas postoje razni nacionalni programi koji podižu svijest bilo o raku vrata maternice ili dojke. Informacija je postala dostupna svima. Jednim klikom može se doći do odgovora na mnoge stvari. ‘Google dijagnoze’, doduše, navodi, znaju biti nezgodne jer pacijentice ne uspijevaju izbalansirati sve podatke zbog čega je s njima potrebno dodatno porazgovarati. Dobar primjer toga su različite vrste poroda kojeg preopručuju pojedine udruge kao onaj na ‘stočiću’, no i tome se na zahtjev prilagođavaju.
— Također, muškarci sve češće prisustvuju porodima. Za to u OB Dubrovnik nema nikakve prepreke. Dolaze i na preglede. Postali su senzibiliraniji u odnosu na prije. Dogodi se da se netko od njih i onesvijesti, ali sve riješavamo u hodu – govori dr. Tešanović. Mladi, vjeruje, dovoljno su educirani o spolno prenosivim bolestima, ali pitanje je koliko te informacije provode u djelo. Je li ispravno seksulani odgoj uvesti kao obvezni predmet u škole, nije razmišljao jer ionako putem nastave biologije se upoznaju s dovoljno toga. Tu su i mediji. Ipak, iznosi, trebalo bi ih idobiti da naprave neke konkretne korake. Kao najefikasniju kontracepciju mladim djevojkama kad krenu u spolni život uvijek preporučuje prezervativ jer ih ujedno štiti u od spolnih prenosivih bolesti. U fazi poslije propisuje oralnu hormonsku kontracepciju. Naime, današnji kontraceptivi su niskodonažni i prilagođeni načinu uzmanja, smanjuje se ‘pill free’ razdoblje te su rjeđe nuspojave. Kasnije se može koristiti intrauterini uložak – spirala. Mladi se, tumači, u spolne odnose upuštaju sve ranije. Najmlađe pacijentice, ako je dobra komunikacija u obitelji, s majkama dolaze već u 16 godini. Ekstremi postoje, no oni su doista rijetki.
Redoviti pregledi ključni
Bolesti s kojima se spolno aktivne žene susreću su svakako bakterijske vaginoze. Osobito je nezgodna klamidija čije daljnje komplikacije su stvaranje priraslica u maloj zdjelici te kao posljedica može imati neplodnost. Ona uglavnom nema simptoma te se prepoznava cervikalnim brisevima zbog čega su redoviti ginekološki pregledi preporučljivi. Oni pak podrazumijevaju uzimanje papa obriska i ultrazvuk. Inače, iznosi, bakterijske vaginoze su asimptomatske, ipak, neke se mogu prepoznati po specifičnom iscjetku. Važno je u svakom slučaju, naglašava, antibiotskim preparatima liječiti oba partnera.
Sa suprugom koja je internist edikronolog se redovito savjetujem. Dosta toga čime se ona bavi kao što su šećerna bolest, štitnjača i edokrilne žljezde vežu se uz moju struku
— Od maligne bolesti su najčešći karcinom jajnika, maternice i grlića maternice. Bitno je istaknuti da se redovitim pregledom može dosta toga predvidjeti. Karcinom trupa, odnosno sluznice maternice, se obično javlja kod žena starije dobi. Ona krvari pa se može rano detektirati. Jajnik je, međutim, problem jer se može vrlo brzo promijeniti i nema simptoma. Grlić je pak lako dostupan te se papa obriscima u ranoj fazi može dosta toga predvidjeti tako da operacija bude definitivna terapija – zaključuje dr. Tešanović. Manje operativne zahvate obavlja svakodnevno. Dosta ih se, ističe, radi laperoskopski pa pacijentice doma mogu otići već prvi ili treći dan. Razdoblje oporavka skraćenije je u odnosu na uobičajene metode. Opremom u OB Dubrovnik su dobro ‘naoružani’. Nedostaje, kaže, sitnih instrumenata koje iz godine u godinu treba nadopunjavati. Uz bolje aparate, naravno, lakše je raditi, no važno je i tko njima rukuje. Na odjelu ih djeluju trojica koji rade u punom opsegu te dežuraju. Još jedan kolega dežura, ali nije tu svaki dan, dok je drugi umirovljen te je na skraćenom radnom vremenu. Uskoro bi im od ruke mogao biti još jedan koji je nedavno diplomirao. Bez gostujućih liječnika ne bi mogli funkcionirati. Pomažu im da budu na zadovoljavajućoj razini.
Naime, njihovom odjelu gravitira čitava Dubrovačko-neretvanska županija i dio Hercegovine.
— Pacijente i ako poznajem nikad ne komentiram bilo s kolegama ili kod kuće jer je to njihova osobna stvar. Sa suprugom koja je internist edikronolog se redovito savjetujem. Dosta toga čime se ona bavi kao što su šećerna bolest, štitnjača i edokrilne žlijezde vežu se uz moju struku – objašnjava dr. Tešanović. Ona mu je, priznaje, također pacijentica. Njene trudnoće i porod pratio je, doduše, dr. Zoran Cikatić, no danas posjećuje obojicu. U odnosu s ljudima koji mu dolaze na pregled nastoji biti uvijek na raspolaganju. ‘Onaj tko nam se obraća za pomoć im je ona sigurno potrebna. Istina, ponekad ljudi dođu iz straha, no treba se prilagoditi i shvatiti kako smo mi tu zbog njih iako smo nekad preopterećeni’, mišljenja je te zaključuje kako mu dodijeljeni naslov ‘najdoktora’ nije kruna karijere, ali je itekako poticaj.
Članak je izvorno objavljen u tiskanom izdanju DuLista 11. prosinca 2019.