Ovo ljeto turistički sektor nije bio pošteđen, kad su u pitanju kazne. Državni inspektorat (DIRH) od svibnja do kolovoza proveo je 7.308 koordiniranih inspekcijskih nadzora u 1.879 objekata u djelatnostima povezanih s turizmom te je pri tome utvrdio više od 8.500 raznih povreda propisa, pri čemu je samo na mjestu izvršenja naplatio 3.154 kazne u ukupnom iznosu od 852,5 tisuća eura, prenosi Forbes Hrvatska.
Od 12. do 31. kolovoza DIRH je provodio inspekcije nadzora na području cijele Hrvatske, kako kažu s ciljem ‘osiguravanja zakonitog i sigurnog poslovanja u djelatnostima povezanima s turizmom’.
U nadzorima je sudjelovalo više inspekcija DIRH-a, koje su nadzirale različite gospodarske subjekte – hotele, kampove, marine, ugostiteljske objekte, trgovine, proizvodne objekte i druge, a koordinirani nadzori znače da je u inspekcijama sudjelovalo četiri ili više inspekcija, ovisno o nadležnosti i vrstama kontroliranih djelatnosti.
Dubrovačko-neretvanska županija spada u one s više nadzora
Najviše nadzora obavili su na području Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije, a od ukupnih oko 7.300 nadzora u 2.809 ili 38,4 posto nisu utvrđene povrede propisa.
Od ukupno utvrđenih više od 8.500 raznih povreda, za dio utvrđenih nepravilnosti ili oko 1.760 primijenjeno je načelo oportuniteta, što znači da nisu pokrenuti prekršajni postupci nego je subjekt upozoren i dobio mogućnosti otkloniti nepravilnost bez izricanja sankcija.
U preostalim slučajevima, protiv prekršitelja je nadležnim sudovima podneseno 246 optužnih prijedloga za pokretanje prekršajnih postupaka, doneseno je 600 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od gotovo 950 tisuća eura, te su naplaćene 3.154 kazne na mjestu izvršenja prekršaja, u ukupnom iznosu od 852,5 tisuća eura.
Problem su najviše stvarali higijenski standardi
Inspektori su uz to donijeli i 85 prekršajnih naloga, kojima su oduzeli imovinsku korist u ukupnom iznosu od 131,4 tisuće eura. Turistički inspektori najčešće su utvrdili nedostatke oko (ne)ispunjavanja propisanih minimalnih uvjeta u pogledu opreme, uređenja i kategorizacije objekta te nepoštovanje uvjeta pružanja ugostiteljskih usluga.
Sanitarni inspektori su najviše registrirali nedostatno pridržavanje higijenskih standarda, posebice u provedbi HACCP sustava i higijene objekata, dok je tržišna inspekcija zabilježila česte slučajeve neisticanja cijena te neregistrirano poslovanje. Poljoprivredna inspekcija nadzirala je pravilno označavanje hrane, autentičnost proizvoda i poštivanje oznaka zemljopisnog podrijetla.