Ovo je su’svita. Imali smo veliki remont na galijunu iznosa preko 100 tisuća eura. Cijeli svijet je stao. Vlada nam je nešto pomogla, ali pitanje je do kad će moći tako. Od sezone vjerojatno neće biti ništa. Osuđeni smo na propast i bankrot ako se virus ne povuče – priča za DuList dubrovački mali brodar Bogomir Vuković. Zadužio se do grla, priznaje nam. No, nada se da će se situacija ipak popraviti do 1. srpnja. Inače, piše nam se crno, odrješit je. Vlasnicima brodica za izlete potrebne su konkretnije mjere, ističe. Ako do njih ne dođe, posljedice će biti dalekosežnije. Naime, u stalnom radnom odnosu primjerice on, ima barem petero ljudi. Oni i njihove obitelji naći će se na rubu egzistencije. Također, ako stavi ključ u bravu – što nije rješenje, iznosi, ni država neće više moći ubirati poreze te će ostati bez svog dijela kolača.
Brodovi se održavaju ljeti i zimi
Mjere, napominje Vuković, opet se ne mogu dijeliti ‘šakom i kapom’, mora postojati jasan kriterij koliko je tko tijekom godina uplatio u državni proračun. Pomoći nekome tko je tek jučer otvorio tvrtku, inzistira, kontraproduktivno je. On je obrtnik već četrdeset godina. Nikakvih drugih prihoda nema. Čitavo vrijeme živio je isključivo od turizma i u njega ulagao. ‘Država točno zna koliko sam joj novaca donio’, izjavljuje Bogomir Vuković. Posjedovati brod, velika je investicija. Nadležnima bi sugerirao da poduzetnicima poput njega omoguće podizanje beskamatnog kredita na dvije-tri godine kako bi mogli namiriti plaće radnicima, dodatno uložiti i servisirati plovila jer jednom kad ih zapustite teško je propušteno nadomjestiti.
—Oni se moraju održavati ljeti i zimi. Troškovi su ogromni, a prihoda nema. Također, plaćanja nameta poput vodoprivrede ili za spomeničku rentu su previše – govori Vuković te procjenjuje kako će ovogodišnje novčane gubitke, s obzirom na to da je vlasnik još jednog željeznog broda za kružna putovanja i konobe, zbrajati u stotinama tisuća kuna. Spustiti cijenu za domaće, dodaje, neisplativo je. Hrvatski narod je financijski iscrpljen, komentira, malo ih ima koji si mogu priuštiti ljetovanje na moru i sobu u hotelu. Možda bi se uspjelo skupiti 100–200 bogatih Hrvata, no to je, zaključuje naš sugovornik, za zadovoljiti potrebe svih dionika brodskog nautičkog, odnosno izletničkog turizma, nedovoljno. Rupe se mogu popuniti jedino otvaranjem granica. ‘Naš jedini spas je cjepivo!’, odlučan je Vuković.
Voljeli bi početi raditi
Cavtaćanin Mario Miljas od svog oca preuzeo je dugogodišnji obiteljski posao. U floti imaju sedam brodova kapaciteta od 120 do 145 putnika. Primarna aktivnost su im izleti dubrovačkim akvatorijem. Ove zime u remont plovila uložili su pozamašan iznos. Ipak, gotovo ih je tek 80 posto, a ostatak će biti spreman zaploviti tek sredinom ljeta. Tada upošljavaju sezonce, uglavnom prodavače karata i mornare te ih sa stalnima na teret tvrtke otprilike bude oko 35. U kolovozu ta brojka zna i porasti. Izgledno je, međutim, kako će ih ove godine biti znatno manje. Potporu Vlade pozdravlja, ali bi voljeli početi raditi. Ako se situacija nastavi, očekuje interveniranje resornog ministarstva koje bi im, prema njegovom mišljenju, trebalo u susret izaći barem jednokratnom novčanom pomoći. Pripomoglo bi im i kad ne bi morali plaćati vez te koncesije za štandove na kojem se prodaju karte. Jednako je s parkingom jer većina zaposlenika pristiže na radno mjesto automobilom. O zaradi u ovom trenutku nezahvalno je govoriti, iznosi. Bilježe svakodnevna otkazivanja rezervacija. Kako u travnju, tako i u svibnju te lipnju. Srpanj i kolovoz, doduše, još uvijek su neizvjesni, kaže Miljas. Ako bi se njegova najbolja očekivanja i ispunila, ta cifra bi opet bila zanemariva u odnosu na prijašnje godine, komentira. Novaca će biti manje, a izdatci ostaju na jednakoj razini. Za to ilustrirati dovoljno je navesti dva drvena broda koja posjeduju čije održavanje nikad ne staje. ‘I ako ste planirali uložiti 100 tisuća eura, to redovito ispadne 150 do 180’, priznaje nam Mario Miljas.
Zaboravimo da će 2021. biti jednaka 2019. Očekuje nas kriza od makar četiri godine – Maro Kapović
Predviđanja ne ohrabruju
—Ogromni su to troškovi – još jednom napominje te dodaje, iako trenutno nisu u nekom kreditnom odnosu, u isto će morati ući kako bi prebrodili ova nevremena. Mada ne posjeduju flotu brodova, govori nam naš sljedeći sugovornik Maro Kapović, a čija putnička agencija nudi uslugu sedmodnevnih izleta Jadranskom obalom na manjim plovilima za kružna putovanja, koronavirus dogodio im se u najgore vrijeme. Posljedice pandemije na njihovo poslovanje odrazile su se drastično. Pripremali su se za sezonu, investirali, a jedino što su ‘utržili’ su gubitci. Njihova glavna tržišta su SAD, Australija i Velika Britanija gdje je virus još uvijek u punom zamahu, stoga očekuju da će cijelu sezonu stornirati.
— Mi u najmu imamo ukupno 15 brodova. Svaki od njih je u Hrvatskom registru brodova kategoriziran na 36 putnika, odnosno osamnaest dvokrevetnih kabina te do osam članova posade. Nama je posao kretao sredinom travnja i završavao sredinom listopada. Paket aranžmani su bili po sedam dana s lukama ukrcaja u Dubrovniku, Splitu i Zadru te po osobi koštali od dvije do tri tisuće eura. Nije na odmet spomenuti kako je vrijednost izgradnje brodova između dva i dva i pol milijuna eura, a većinom su u vlasništvu Krila Jesenice – objašnjava za DuList Kapović i ističe kako im je prošlogodišnji prihod bio osam milijuna kuna, plan za 2020. bio je porast na 10 milijuna što se sasvim očito neće ostvariti. Vlada im jest olakšala agoniju, prvenstveno u smislu pokrivanja troškova plaća za prva tri mjeseca. Itekako im znači i odgoda plaćanja poreza na dobit što im u ovom trenutku predstavlja veliki teret. Međutim, naglašava Kapović, ako se doista dogodi da sezone uopće ne bude, morat će barem godinu i pol dana poslovati bez iti jedne zarađene kune. Očekuje zato promptno djelovanje Ministarstva turizma Republike Hrvatske kada Vlada ispuca sve mjere. Ono će morati iznaći značajna sredstva za podržati ne samo njih kao agencije, već brodare koji su praktički svu svoju imovinu stavili pod hipoteku kako bi stvorili navedene putničke kapacitete. To bi se, predlaže, moglo postići kroz davanje beskamatnih kredita. Jedino tako, tvrdi, uspjeli bismo preživjeti ovo relativno dugo razdoblje bez turizma. Njegova predviđanja ipak nisu nimalo ružičasta. ‘Zaboravimo da će 2021. biti jednaka 2019. Očekuje nas kriza od makar četiri godine’, poručuje za kraj Maro Kapović.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 6. svibnja 2020. godine.