Preuranjene su bilo kakve priče o potencijalnim koridorima, ali u budućnosti svakako, što je svakom logično tko se ne bavi dnevno političkim niskim emocijama, da budući koridor ide kroz BiH isključivo iz ekonomskih razloga jer bi je kroz Hrvatsku trebalo graditi 70% na vijaduktima i tunelima, što je skupo i za što nećemo dobiti sufinanciranje iz fondova EU.
Rekao je to u emisiji HTV-a Hrvatska uživo ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić odgovarajući na pitanja o monetizaciji autocesta i jadransko-jonskom pravcu koji zaobilazi Dubrovnik, piše HRT
Tek 2050. godine postoji mogućnost dovršenja te autoceste do granica s Crnom Gorom. Jadransko-jonska inicijativa, koju čine četiri zemlje članice EU-a i četiri zemlje koje žele u EU, imat će kao i dunavska inicijativa prioritet u različitim fondovima gdje će se moći financirati projektna dokumentacija. To sve još nije formalno odobreno od Komisije. Prije 2030. godine ne možemo očekivati točan koridor jadransko-jonske autoceste, rekao je Hajdaš Dončič.
Savjetnici koje je angažirala Vlada, razmatrali su tri moguća rješenja za postojeću mrežu autocesta. Zaključili su kako je jedino moguće rješenje koncesuiranje da bi se autoceste spasile od bankrota. Monetizacija nije pitanje za referendum to je poslovna odluka, rekao je, rekao je ministar.
Josipović: Pelješki most prioritet
Nakon što su iz Vlade ustvrdili da će se jug Hrvatske s ostatkom zemlje povezati preko Bosne i Hercegovine – trasom Jadransko-jonske autoceste – oglasio se priopćenjem i predsjednik Ivo Josipović. Smatra da apsolutni prioritet mora biti infrastrukturno povezivanje cijele zemlje. Poziva na zajedništvo u strateškim projektima, koji često nadilaze mandat jedne vlade. Zauzima se za izgradnju Pelješkog mosta i popratne cestovne infrastrukture.
HSLS protiv monetizacije, za HNS prerano kuda će trasa autocesta
Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš izjavila je da je preuranjeno govoriti o tome hoće li Jadransko-jonska autocesta ići kroz Dubrovnik.
Imamo prostorne planove koji su na snazi, postoji prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je trasa autoceste u tom prostornom planu. Ovo je samo bilo rečeno da je sastanak i da se razgovara, kazala je ministrica na konferenciji za novinare zagrebačkog HNS-a.
Naglasila je da će se do 2020. analizirati što je za Hrvatsku najprihvatljivije s obzirom na zaštitu okoliša i prirode i ostale interese. Ta buduća autocesta eventualno bi mogla ići negdje oko 2030., kroz petnaestak godina. Ovoga puta je to samo stavljeno na stol, tu su bili i premijeri drugih zemalja, rekla je Mrak Taritaš osvrnuvši se na neformalni sastanak premijera četiri države regije, koji je održan u ponedjeljak u Cavtatu.
Riječ je o osjetljivom pitanju i prostoru s aspekta vrlo uskog dijela kojeg Hrvatska ima. Nekoliko trasa će zasigurno biti u istraživanju i vidjet će se koja je najprihvatljivija i najpogodnija, istaknula je Mrak-Taritaš.
Ministrica napominje i da nije riječ samo o turizmu već treba uzeti u obzir i budući kamionski promet prema Albaniji i Grčkoj. Postavlja se pitanje želimo li teški kamionski promet na svom uskom pojasu, u dijelu gdje razvijamo turizam na prirodnim vrijednostima. Ali to je sve tako preuranjeno. O tome se razgovara i mora se razgovarati, dodala je Mrak Taritaš.
Da bi Jadransko-jonska autocesta, koja treba povezati Sloveniju i Hrvatsku s BiH, Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom, mogla zaobići Dubrovnik jučer je najavio ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.
HSLS protiv monetizacije autocesta
HSLS je prva politička stranka koja se priključuje sindikatima i udrugama građana u prikupljanju potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta. Potpise počinju prikupljati 10. listopada u više od 200 općina i gradova.
Davanje autocesta u koncesiju na 50 godina smatraju ozbiljnim ugrožavanjem nacionalnih interesa, jer bi se ono u što smo uložili 10 milijardi kuna prodalo za tri milijarde.