Skorim završetkom siječnja, nastavnici i učenici u školama su se već lagano priviknuli na novo polugodište i 2025. godinu. Ova godina će biti posebno zanimljiva jer bi u rujnu, kad krene nova školska godina, strukovne škole trebale krenuti s obrazovanjem učenika prema modulima. Za to vrijeme mnogi profesori u strukovnim školama zasigurno još slažu dojmove oko javnog savjetovanja kurikuluma pojedinih predmeta povodom strukovne reforme. Uz nezadovoljstvo nastavnika prijedlozima kurikuluma PiG-a i Povijesti te stranih jezika, čini se da su nezadovoljni i neki od nastavnika i obrtnika koji obrazuju frizere, piše srednja.hr.
Naime, frizeri su do sada sudjelovali u eksperimentu gdje su neki učenici imali obrazovanje u trogodišnjem JMO modelu, a drugi u četverogodišnjem dualnom modelu. Kao što smo pisali još 2019. godine, tadašnje je ministarstvo obrazovanja odlučilo u šest eksperimentalnih škola uvesti četverogodišnji smjer frizera pa vidjeti kako to funkcionira. Odmah je upalo u oko da će, iako će se frizeri u četverogodišnjem modelu dulje školovati, imati manje prakse. No, eksperiment završava s ovom školskom godinom.
Tom prigodom u redakciju nam se u prosincu javila jedna obrtnica koja u svojem frizerskom salonu ima praksu za učenike. Smatra problematičnim što aktualno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZMO) planira vratiti frizere u trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje jer tvrdi da tri godine prakse nisu dovoljne. Iako, treba naglasiti, od početka je bilo jasno da će dualni model imati manje prakse. No, u svakom slučaju, obrtnica nam je navela da učenici i dalje trebaju imati mogućnost biranja, između trogodišnjeg ili četverogodišnjeg smjera frizera.
U svakom slučaju, kontaktirali smo MZOM da čujemo njihovu stranu, zašto su odlučili da će se frizeri školovati samo po trogodišnjem modelu. Pojasnili su da se kvalifikacija frizera provodila kroz tri modela obrazovanja. Tako su učenici na razini 4.1. mogli birati između spomenutog jedinstvenog (JMO) modela i klasičnog modela nastave, također i eksperimentalni dualni model. Dualni četverogodišnji model se provodio na razini 4.2. Pružili su nam i tablicu popisa svih srednjih škola sa smjerom frizera. U njemu je vidljivo da je 78,5 posto učenika provodilo bilo u JMO modelu. Točnije 1.993 učenika u 33 škola. S druge strane, za klasični model se odlučilo šest škola s ukupno 164 učenika. Dok dualni model isto provodi šest škola, obuhvatili su svega 379 učenika koji su se frizerskom zanatu učili četiri godine.
– Trenutačno se u strukovnom obrazovanju neka zanimanja provode kroz tri različita modela učenja temeljenog na radu, JMO, dualni, klasični te postoje tri različita strukovna kurikula što otežava osiguravanje kvalitete obrazovanja, materijalne uvjete za njihovu izvedbu, kao i vertikalnu i horizontalnu prohodnost učenika unutar sustava. Reforma strukovnog obrazovanja koja je u završnoj fazi ide u smjeru objedinjavanja zanimanja tako da se za svako zanimanje donosi samo jedan strukovni kurikul, a ne više njih kao što je bilo do sada, što će omogućiti bolju prohodnost učenika te osiguravanje ujednačenih materijalnih uvjeta te stjecanja ujednačenih ishoda učenja na razini cijeloga sustava, što je bitno i za poslodavce, pojasnili su iz MZOM-a.
Dodali su i da kurikulum za frizera na razini 4.1, koji će ostati, omogućuje učenicima ‘stjecanje svih ključnih kompetencija u okviru propisanog trajanja’. Posebno su istaknuli osiguravanje ravnoteže između teorijskog obrazovanja i učenja temeljenog na radu te brzu integraciju na tržište, s mogućnosti specijalizacije i kasnijeg profesionalnog usavršavanja kroz obrazovanje odraslih. S druge strane, dualnu, odnosno razinu 4.2 navode, učenike više pripremaju za nastavak visokog obrazovanja, a ne za rad. Dodali su i da se ne brinu da bi isključivo trogodišnji frizerski program mogao smanjiti interes učenika za ovu struku. Kao što su već istaknuli, većina učenika je bila na razini 4.1 a sve skupa je u ovoj školskoj godini, gledajući sva tri modela, upisano 2.536 učenika. K tome, odluku vraćanja na trogodišnju školu pozdravili su i drugi akteri ove struke.
– Tijekom javne rasprave koja je trajala od 13. svibnja do 14. lipnja 2024. godine, Hrvatska obrtnička komora te Ceh frizera i kozmetičara usporedili su kurikule za kvalifikaciju frizer na razini 4.1. i 4.2.. Zaključili su kako kurikul na razini 4.1. jača stjecanje strukovnih vještina kroz veći fond sati učenja temeljnog na radu, dok prijedlog kurikula na razini 4.2., unatoč tome što traje godinu dana dulje, sadrži manji fond sati učenja temeljnog na radu, a značajna je razlika u općeobrazovnom dijelu kurikula zbog čega je i došlo do produljenja trajanja kvalifikacije. Iz tog je razloga kvalifikacija na razini 4.1. dobila čvrstu potporu Ministarstva gospodarstva, Hrvatske obrtničke komore te Ceha frizera i kozmetičara, stoga je nakon javne rasprave prihvaćen kurikul na razini 4.1., obrazložili su iz MZOM-a dajući nam tablicu svih škola i modela po kojima podučavaju srednjoškolski program frizera.