Božićni nakit koji dolazi iz zagrebačkog Etnografskog muzeja od četvrtka krasi prostore žitnice Rupe. Naziv izložbe ‘Perje, jabuke i zrno soli – božićni nakit iz fundusa zagrebačkog Etnografskog muzeja’ označava tradicionalne materijale koji su se koristili pri izradi božićnog nakita, kaže autorica Danijela Križanec – Beganović.
– Tijekom pripreme izložbe pokazalo se kako muzej ima veliku i vrijednu zbirku božićnog nakita građanske provenijencije, kao i nakita od raznih materijala koji se izrađivao kod kuće – rekla je.
Križanec – Beganović je spomenula i katalog u kojem se obrađuju razne teme, kao što je primjerice pojava zelenila, odnosno kada se ono počelo više pojavljivati u kompleksu božićnih i novogodišnjih običaja, što ono znači, ali i općenito materijali korišteni pri izložbi.
– Koautorica kataloga je bila kolegica Arijana Koprčina iz Muzeja za umjetnost i obrt koja je obradila temu građanskog nakita, što je vrlo važno za hrvatsku etnologiju jer se o toj temi dosad nije puno pisalo, iako nam se čini da je to jako poznato i često zastupljeno, nažalost vrlo malo je zapravo napisano – istaknula je.
Izložba božićnog ukrasa prvotno je bila predstavljena u samom Etnografskom muzeju 2017. godine, a njeno gostovanje u Rupama dio je dugogodišnje suradnje muzeja i Dubrovačkih muzeja, rekla je koordinatorica dubrovačke izložbe Barbara Margaretić. Sedma je to izložba u sklopu suradnje, a prikladno je otvorena u godini kada Etnografski muzej slavi 100. obljetnicu.
– Kroz rad na izložbi 2017. godine u Etnografskom muzeju došli smo do skupina predmeta koje želimo predstaviti i tako smo birali današnje izloške. Sami izlošci su s područja Hrvatske, a jako puno materijala je s područja sjeverozapadne Hrvatske naprosto zato što je ta tradicija izrade božićnog nakita kod kuće za vlastite potrebe tamo bila izrazito prisutna i to dosta rano. Samo kićenje božićnog drvca kakvo danas poznajemo kasnije dolazi u zaleđe Dalmacije i u samu Dalmaciju. Ovdje su bile prisutne drugačije prakse i naravno u gradskim sredinama se to događalo, ali velika većina ruralnog stanovništva nije to poznavalo kao svoju božićnu praksu. Zato je i malo pisanih izvora koje sam mogla koristiti u svom radu, a očekujemo da će lokalni etnolozi napraviti malo veće istraživanje pa ćemo moći prikazati i taj dio – navodi Križanec – Beganović.
Naravno, božićna izložba u Dubrovniku nije mogla proći bez kolende kojom su mališani s radionice ‘Kolende i božićne pjesme’ koju organizira Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku otvorili izložbu.
Izložba ostaje otvorena do 6. siječnja 2020. godine.