Retrospektivna izložba jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika, Josipa Vanište, pod nazivom ‘VANIŠTA’, svečano je otvorena sinoć, 21. ožujka, u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, privukavši brojnu publiku. Ova izložba ujedno označava i početak obljetničkog izložbenog programa povodom 80. godišnjice osnutka Umjetničke galerije Dubrovnik.
Na otvorenju su govor održali ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik, Tonko Smokvina, kustosica i autorica likovnog postava, Ivona Šimunović, autor izložbe Zdenko Tonković, a izložbu je službeno otvorila zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika, Jelka Tepšić.
Autor izložbe, povjesničar umjetnosti Zdenko Tonković napisao je tri monografije o Josipu Vaništi (vlastita Vaniština naklada 1983., Naprijed 1993., Kratis 2004.), sudjelovao u pripremanju Vaništine knjige crteža (Sveučilišna naklada Liber, 1979.; prva Vaniština knjiga), napisao brojne predgovore i članke o Vaništinom radu, te se u konačnici s autorom prisno družio kroz dugo vremensko razdoblje.
Ova velika retrospektivna izložba u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik prvo je samostalno predstavljanje ovog važnog umjetnika u Dubrovniku. Na izložbi je predstavljeno umjetnikovo cjeloživotno stvaralaštvo, a izloženo je gotovo 180 djela.Također, na izložbi je predstavljena i dosad nikad izlagana izvorna arhivska dokumentacijska građa iz razdoblja Gorgone.
Josip Vaništa jedan je od najznačajnijih hrvatskih umjetnika: slikar, umjetnik novih praksi, književnik, pedagog. O značaju Vanište za hrvatsku umjetnost govori i činjenica kako je njegovo djelo od početka ožujka postavljeno u stalnom postavu jednog od najvažnijih svjetskih muzeja, MoMA-e u New Yorku i to u sklopu izložbe posvećenoj zagrebačkoj umjetničkoj sceni 60-ih godina prošlog stoljeća u suradnji MoMA-e i MSU Zagreba koja će trajati tri godine.
Vaništa se na kulturnoj sceni pojavio ranih pedesetih godina realizmom drugačijim od onog preferiranog, na izložbi sa Stančićem 1952. godine. Tonković u izložbenom katalogu između ostaloga, za Vaništu navodi kako je bio poznavatelj i intelektualac.
– Vaništa stvara sa znanjem, dijeleći sudbinu umjetnika jedne kasne civilizacije. Otuda se provlači njegovim slikarstvom neka imanentna elegičnost – kako to zamjećuje Krleža, a mi prepoznajemo kao benignu i definitivnu metamorfozu melankolije, izdvajajući ga konstantno u suvremenom kontekstu i integrirajući u tijekovima velike povijesti umjetnosti kao povijesti duha. Nekada patetičnija i eksplicitnija usprkos hermetizmu prizora, prisutna i na njegovu putovanju krajnjom ‘gorgonskom’ pustoši, postala je mirna i rezignirana nostalgija jednog erudita i estete. Vaniština je umjetnost ona zrelih kultura, slikarstvo odlazaka, slutnji, čežnji, evazija, praznih ulica i krajolika, umornog i klonulog čovjeka, mrtve prirode svedene do samih elementarnih sadržaja – rekao je Tonković.
Izložba ostaje otvorena do 11. svibnja.