Sinoć je u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik svečano otvorena posebna izložba u kojoj „ne ima imena ‘moje’ i ‘tvoje’, ma je sve općeno svijeh, i svak je gospodar od svega“. Radi se o projektu „Držićev životinjski svijet“ nastalom u stručnoj i kreativnoj suradnji Doma Marina Držića i Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. Izložbu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica koji je pohvalio odabir teme izložbe te istaknuo suradnju dvaju gradskih ustanova u kulturi kao primjer dobre prakse.
U ime domaćina prisutnima se obratila Ana Čučević, viša kustosica i ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, ujedno i suautorica ove izložbe. Naglasila je kako je ovo prva zajednička izložba, ali da suradnja naše dvije ustanove traje puno duže, i to na brojnim edukativnim projektima. Objasnila je kako je izložbena interpretacija ostvarena prezentiranjem odabranih ulomaka iz triju drama Marina Držića (Dundo Maroje, Grižula i Novela od Stanca) uz prikaz životinjskih eksponata iz fundusa Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik te popratnih tekstova na informativnim panelima. U središtu je izložbe nedvojbeno eksponat vidre koji predstavlja znamen našeg najvećeg komediografa.
Ana Čučević se zahvalila svima koji su omogućili ostvarenje izložbe, posebno autoricama likovnog postava Dubravki Tullio, akademskoj slikarici i muzejskoj pedagoginji Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik te Jasmini Runje, akademskoj slikarici i muzejskoj pedagoginji Doma Marina Držića, koje su ilustracijama vjerno prikazale izgled pojedinih životinja te dočarale elemente gradskog i prirodnog ambijenta u kojem se odvija pojedino djelo.
Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić istaknuo je važnost međuinstitucionalne suradnje Ustanova u kulturi Grada Dubrovnika, sukladno Strategiji razvoja kulture Grada Dubrovnika, jer se time razvijaju programi i projekti kojima se omogućuje potpuno novi sadržaji namijenjeni svim posjetiteljima. Izlazak Marina Držića iz njegovog Doma i predstavljanje u prostorima Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik u kontekstu životinjskog svijeta kojeg je unio u svoja djela, prilika su da veći broj ljudi uroni u jedinstveni svijet najvećeg hrvatskog komediografa. Upravo suradnjom različitih dionika pružaju se novi pogledi na teme i predmete interesa, a realizacijom takvih projekata stvaraju se nove kulturne vrijednosti, zaključio je Nikša Matić.
Suautorica izložbe, kustosica Doma Marina Držića, Valerija Jurjević, rekla je kako su za izložbu „Držićev životinjski svijet“ odabrane one životinje koje čine nerazdvojnu cjelinu s ulomcima tekstova u kojima piščeve riječi čine književnu „floru“ njegovoj animalnoj „fauni“. Naime, važno je da o Držiću ne govore samo izdvojene životinje već da najveći hrvatski komediograf „progovori“ kroz odabrane odlomke iz njegovih djela u kojima se spominju zooleksemi.Ponovila je kako je poticaj i nadahnuće za ovu izložbu pružila knjiga „Životinja i Vidra – o životinjskome svijetu u djelu Marina Držića Vidre“ dr. sc. Zlate Šundalić, profesorice na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.
Bogati, dvojezični katalog izložbe donosi tekstove Ane Čučević i Valerije Jurjević, kao i ilustracije Dubravke Tullio i Jasmine Runje, dok dizajn i grafičko oblikovanje kataloga i izložbe potpisuje Šime Fabris.
„Slučajno ili ne, pisac je nosio životinjski nadimak Vidra, pa je možda i zbog njega bio sklon u svoje tekstove uključiti zaista veliki broj zooleksema“ navodi u katalogu Valerija Jurjević te dodaje kako izložba „pokazuje bogatstvo i širinu književnog stvaralaštva Marina Držića koji je u svoja djela uključio mnoge razine ljudskog iskustva kroz bezvremenske teme i motive, uključujući u njih i brojne životinje.“
Budući da su u postavu, osim eksponata iz fundusa Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, korištene ilustracije životinja i ambijenata Dubravke Tullio i Jasmine Runje, Ana Čučević u katalogu ističe „Infiltrirajući likovnu umjetnost kao alat komunikacije izložbe, postiže se atraktivnost, osobitost i originalnost postava. Ova izložba stoga predstavlja uspješnu sinergiju triju elemenata: književnog stvaralaštva, likovne umjetnosti i znanosti (biologije).“