Malo je mjesta u Hrvatskoj koji se, sa petstotinjak stalnih stanovnika, mogu pohvaliti s čak petnaestero slikara koji su završili likovne akademije. Tradicija Mata Celestina Medovića u Kuni je itekako živa, a ljubav prema slikarstvu kao da je prešla na sve generacije njegovih sumještana.
Inicijativom prim. dr. Bogomila Cezarovića, a pod okriljem KUD-a „Mato Celestin Medović“, u nedjelju 18. studenoga otvorena je Galerija koja nosi ime ovoga oca hrvatske moderne. Riječ je o donacijama tridesetero dubrovačkih, kunovjanskih i korčulanskih slikara i kipara, čime je na jednome mjestu obuhvaćen izuzetan presjek suvremenoga slikarstva južne Hrvatske. Galerija je smještena u nekadašnjoj Hrvatskoj čitaonici, te je za posjetitelje bilo upriličeno razgledavanje slikarske ostavštine u Medovićevoj rodnoj kući u neposrednoj blizini Galerije. Također, ove je godine završena obnova grobljanske crkve koju je Medović oslikao freskama 1908. godine pa su organizatori posjetitelje proveli i tim lokalitetom te ih upoznali s budućim planovima njegove obnove i turističke prezentacije.
Povod ovome događaju je 155. obljetnica Medovićeva rođenja te je ovo „tek jedan vid zahvalnosti i poštovanja koje mi Kunovjani gajimo prema tom velikanu, ponosni što se rodio u našemu mjestu i proslavio ga diljem domovine i još dalje“, u katalogu je zapisao dr. Cezarović. Stalni galerijski postav prigodnim su riječima otvorili predsjednik KUD-a „M. C. Medović“ Branko Meštrović, dr. sc. Antun Karaman, povjesničar umjetnosti Marin Ivanović, korčulanski slikar Stipe Nobilo i kunovski kipar Ivica Bobanović Ćolić.
Zanimljivo je primijetiti kako su dva oca hrvatskog modernog slikarstva, Vlaho Bukovac i M. C. Medović, obojica sinovi juga – jedan je iz Cavtata, drugi iz Kune. Njihov utjecaj na hrvatsko slikarstvo je nemjerljiv. Iz njih je potekla stilistika koju u Zagrebu obuhvaćamo nazivom „Zagrebačka šarena škola“, a na dubrovačkom području govorimo o „dubrovačkom kolorizmu“. Medovićevim duhovnim nasljednikom, povjesničar umjetnosti Igor Zidić vidi upravo Iva Dulčića, slikara koji je rođen u Dubrovniku, a kojega dr. sc. Željka Čorak bezrezervno naziva najvećim hrvatskim slikarom. Upravo na tim tradicijama, dubrovačko se slikarstvo razvija posljednjih stotinu godina. Danas je ono heterogeno, pokazuje raznovrsne stilske karakteristike, ali je najčešće ujedinjeno motivikom – pejzažom, vedutom Grada i prikazom svetoga Vlaha. To se najbolje može vdjeti upravo u zbirci Galerije u Kuni.
Uzevši sve ovo u obzir, možemo istaknuti kako je prezentacija dubrovačkog slikarstva u samome Gradu podzastupljena. Ne postoji niti jedno mjesto u čijem trajnom postavu možemo vidjeti toliki broj dubrovačkih suvremenih slikara. Umjetnička galerija kojoj je to osnovno poslanje, nije odradila taj posao. Uz kulu Barabanata u Stonu u kojoj je smještena i trajno izložena velika zbirka Matice hrvatske Ston, Galerija Mata Celestina Medovića u Kuni na Pelješcu, odredište je svakome tko želi vidjeti radove suvremenih dubrovačkih i peljeških slikara.
Marin Ivanović