Priznati splitski liječnik Joško Kalilić (na slici) osmislio je revolucionarnu ideju – brod polikliniku koji bi se sastojao od deset specijalističkih ordinacija, a putovanje bi počeo u Dubrovniku.
Prema ideji dr. Kalilića, bile bi tu ginekološka, pedijatrijska, internistička, kirurška, urološka, ortopedska, otorinolaringološka, okulistička, dermatološka i psihijatrijska ordinacija, a Kalilić smatra kako bi projekt mogao pomoći u poboljšanju specijalističke zdravstvene zaštite za čak 125 tisuća stanovnika, kako ističe u razgovoru za duList.
-Ukrcavali bi se specijalisti koji rade u Dubrovniku. Radi se o deset osoba, za deset različitih specijalizacija – okulist, dermatolog, internist i ostatak osoblja koji inače rade u dubrovačkoj bolnici. Zamišljeno je da će recimo jedan mjesec ići jedan, a drugi mjesec drugi liječnik, odnosno da se mijenjaju. A što se tiče mladih ljudi koji moraju obaviti liječnički staž, mislim da je za njih ovo sjajna ideja. Dio specijalizacije bi obavljali i na brodu i na taj način se upoznali s otočkim liječenjem, uče o problematici otočke medicine. Oni ne moraju cijelo vrijeme biti tamo, nego mjesec ili dva dana, nauče se poslu i sadržaju. S jedne strane pomažu liječniku, a s druge strane uče kao specijalizanti i vide na taj način problematiku otoka – naglašava Kalilić.
Rasteretit će se HZZO
A o problematici otoka dalo bi se puno pisati, no može se istaknuti jedna činjenica – 125 tisuća stanovnika koji naseljavaju 60 naših otoka čine 2,7 posto hrvatskog stanovništva, što nije zanemariva brojka, pogotovo ne za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji bi se uvođenjem broda-poliklinike rasteretio novčanih i ostalih poteškoća s kojima se susreću pacijenti na otocima.
– Hrvatski zavod za zdravstvano osiguranje sad plaća jako velike putne troškove stanovnicima otoka, od otoka do kopna i natrag, za svih 125 tisuća stanovnika koliko ih ima na tih 60 naseljenih otoka. Ti novci praktički se ne bi trošili tamo, nego na brodu, s time da bi brod-poliklinika bio puno korisniji, jer na otocima nema specijalista, niti će ih ikad biti. Na otoku može biti eventualno liječnik opće medicine, ali specijalističkog pregleda nema. Pa čak i bolnicama na kopnu nedostaje specijalista, a kamoli će ih imati otoci! Smatram kako je ovo dobra prilika za sve mlade koji studiraju u Zagrebu ili Rijeci i vrate se kući – naglašava nam Kalilić.
Čeka se premijerov odgovor
Na naš upit je li Vladi već predan okvirni projekt broda-poliklinike, Kalilić odgovara kako je predan 'predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću, Ministru zdravstva i drugim resornim ministarstvima'.
– Ministarstvo pomorstva već je odgovorilo kako im je projekt odličan te kako će participirati svojim dijelom, a sad čekam ove druge dvije strane da mi odgovore. Treba vidjeti na koji bi se način to moglo relativno brzo realizirati, jer novci bi se mogli skupiti – ističe Kalilić.
Kako je sve to zamišljeno, odnosno kako bi izgledalo putovanje, doktor Kalilić objašnjava vrlo jednostavno – brod bi plovio po ustaljenom rasporedu, tako da bi otočani otprilike znali kad on stiže u njihovo mjesto.
– Započeo bi plovidbu u Dubrovniku, gdje bi se ukrcali specijalisti iz Dubrovačke bolnice zajedno s medicinskim tehničarom koji bi koordinirao rad svih poliklinika i dogovarao s Lučkom kapetanijom i liječnikom opće medicine na otoku na koji se plovi. Stanovnici otoka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bili bi upoznati s dolaskom broda i svi bi bili pregledani od specijalista koji im je potreban. Nakon nekoliko dana brod se vraća u Dubrovnik, iskrcava medicinsko osoblje i nastavlja put prema Splitu gdje se obavlja isti postupak za otoke Splitsko-dalmatinske županije, zatim se isto događa sa Šibensko-kninskom, Zadarskom i Primorsko-goranskom županijom. I onda ponovo Dubrovnik, vjerojatno nakon mjesec dana, i tako opet ispočetka – objašnjava Kalilić.
Ono što se nameće kao logično i nužno pitanje jest, ako se smatra kako će se HZZO rasteretiti od plaćanja putnih troškova osiguranim otočanima, koliki će biti ukupni troškovi broda.
– Brod bi koštao oko 15 milijuna kuna. Za usporedbu, manje od jednog vojnog tenka. HZZO sada troši velike novce plaćajući otočanima putne troškove do kopnenih bolnica. Godišnji trošak broda bi bio oko milijun kuna, što bi lako pokrio HZZO, zajedno s ministarstvima, županijama i otočkim gradovima i općinama. Za sada je dovoljan jedan brod, a ako se ukaže potreba, moguće je imati dva ili čak više njih. Ako Vlada odluči prihvatiti projekt i konkretizirati ga, sve se može lako i brzo organizirati – ističe Kalilić.
S obzirom da bi brod rasteretio klinike na kopnu, otočanima bi ulio sigurnost u mogućnost pregleda, a obilazak otoka zamišljen je prema redovitom i utvrđenom rasporedu, te činjenici kako ipak, u odnosu na druga rješenja, nije financijski problematičan, projekt bi se zaista i mogao realizirati.
– Ja imam pismo od europske investicijske banke da su voljni financirati projekt, samo to službeno mora zatražiti Vlada ili lokalna samouprava – zaključio je Kalilić.
Kada će to biti, ostaje na Vladi, no svakako, stanovnici otoka više ne bi morali brinuti o ovom najvrijednijem aspektu njihovog života.