Osam peljeških vinarija predstavilo je u Zagrebu svoja vina i nadolazeće događaje za 2025. godinu. Uz tradicionalne Dane kamenica i Dane otvorenih podruma, obilježena je i 60. godišnjica zaštite Dingača – najstarije hrvatske oznake izvornosti. Vinarije Matuško, Marlais, Matković, Darko Violić, Jurović te poljoprivredne zadruge Dingač, Pelješki vrhovi i Putniković, uz podršku Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije u zagrebačkom diWine Clubu predstavili su destinaciju Pelješac.
Pelješac, jedna od najvažnijih vinskih regija Hrvatske, poznat je po plavcu malom, autohtonoj sorti koja je Hrvatsku brendirala kao vinsku zemlju. Uz njega, sve su popularniji rukatac, pošip i grk. Poluotok ima više od 50 vinogradara, okupljenih u udruge Plavac mali – Pelješac i Pelješki vinski puti.
– Za razliku od vinograda diljem Hrvatske, gdje su vinari bili u mogućnosti uvesti mehanizaciju i inovacije koje im olakšavaju posao, zbog specifičnosti položaja, mi na Dingaču sve radimo na tradicionalan način. Osim podizanja kvalitete vina i brojnih poboljšanja u podrumarenju, na Dingaču se nije puno toga promijenilo kada je riječ o uzgoju i berbi. Držimo se tradicionalnih načina, koji za sad daju najbolje rezultate – objasnio je Luka Matković, predstavnik nove generacije u obitelji i vinariji smještenoj u Potomju, koji je u Zagrebu predstavio destinaciju zajedno sa sestrom Petrom.
Dingač i Postup, prvi hrvatski vinogradarski položaji sa zaštićenom oznakom izvornosti, prostiru se na ukupno 215 hektara strmih terena. Zahvaljujući trostrukoj insolaciji, sunca, mora i kamena, vina s ovih položaja poznata su po visokoj kvaliteti i dugovječnosti. Dani otvorenih podruma, manifestacija koja je prije 16 godina naišla na skepticizam, danas privlači tisuće posjetitelja iz Europe. Pelješac se ponosi i dvama vinskim muzejima – Muzejom vina Putnikovići, koji nudi uvid u vinarsku povijest regije, te privatnim muzejom obitelji Mikulić u Orebiću, gdje posjetitelji mogu uživati u tradiciji degustacijama.
– Ljeti kada su visoke temperature, svima odgovaraju laganija, bijela i ružičasta vina. Stoga svatko od nas vinara ima nešto takvih etiketa u ponudi. Pojedini vinari proizvode čak i pjenušac, no njega je uistinu zahtjevno proizvesti u našem kraju No, ono po čemu smo prepoznati i zbog čega ljudi dolaze na Pelješac su i dalje plavci, pa ta vina čine većinu naše proizvodnje – pojasnila je Kate Violić, predstavnica vinskog brenda Sagul iz Kune, komentirajući opći trend porasta potražnje za laganijim vinima.
Manifestacija ‘Otvorenih peljeških podruma’, idejnog začetnika Slobodana Rosića i glavnog organizatora te Matu Matuška, vinara i partnera okuplja više od 4000 posjetitelja iz cijele Europe, a u prosincu 2024. dodatno je obogaćena proslavom 60 godina zaštićenog položaja Dingač.
– Projekt muzeja startao je na inicijativu Želimira Bašića i zadruge Putnikovići. U početku smo sve radili na volonterskoj osnovi. Nismo imali novaca i sve smo radili svojim rukama, ja sam čak posuđivao svoj alat za obradu drva. Obilazili smo kuće i prikupljali eksponate. Kasnije su se uključili županija i općina, pa je bilo nešto lakše. Danas smo ponosni kako sve to izgleda, a reakcije posjetitelja, kao i njihov broj, su više nego izvrsni – ispričao je Slobodar Rosić, najpoznatiji pelješki vinski promotor i jedan od osnivača muzeja.
Drugi pelješki vinski muzej u vlasništvu je ugostiteljsko-vinarske obitelji Mikulić iz Orebića, čiji je vlasnik i glava obitelji Igor pasionirani sakupljač starih predmeta vezanih uz vino. U dijelu obiteljske kuće odlučili su tako organizirati privatni muzej koji je zanimljiv po tome što se nalazi na zemljanom podu, a u sebi sadrži i kušaonicu.
Dani kamenica manifestacija je posvećena gastro zvijezdi – malostonskoj kamenici, autohtonoj deliciji ovoga kraja. Tradicionalno se održava u ožujku, kada su kamenice najpunije i najukusnije. U 2025. godini Dani kamenica najavljeni su za 22. ožujka.