Bilo je vrijeme da ne samo HKD Napredak već i državne institucije vrednuju Nikolu Zvonimira Bjelovučića – zaključak je izlaganja povjesničara umjetnosti Ivana Viđena na okruglom stolu koji se u srijedu održao povodom 70. obljetnice smrti ovog hrvatskog povjesničara, etnografa i pravnika, rodom iz Janjine.
Viđen se između ostaloga ovom prilikom prisjetio i okruglog stola koji se u rujnu 2020. godine održao u njegovom rodnom kraju. Naime, okrugli stol u Janjini održao se u sklopu XVI. Neretvanskog književnog, znanstvenog i kulturnog susreta posvećenog upravo Bjelovučiću, a osim u Janjini okrugli stolovi održani su u Metkoviću, Pločama i Opuzenu.
-Tu se pokazalo koliko ima potencijala za istraživanje Bjelovučića – rekao je Viđen na dubrovačkom okruglom stolu u organizaciji HNK Napredak Dubrovnik, čiji je Bjelovučić bio osnivač. Viđen je napomenuo kako su Bjelovučići stara posjednička i brodovlasnička obitelj važna za razvoj Pelješca, a danas možda najpoznatija po prvom planskom gojenju kamenica u uvali Sutvid. Istaknuo je kako je njihova vila kao i mnoge druge građevine u Janjini djelo historicizma, dionice arhitekture i umjetnosti s kraja 19. i početka 20 stoljeća, koja nažalost nije istražena ni u Dubrovniku, a kamoli u Janjini.
-Nadamo se da ćemo na skupu kojemu se nadamo u rujnu, povodom 800. obljetnice prvog spomena župe u Janjini, odnosno mjesta Janjine i tu važnu dionicu povijesti naše arhitekture, barem u tom središnjem dijelu Pelješca, osvijetliti – rekao je Viđen. Njegovo su izlaganje pratile i fotografije, između ostalog i Bjelovučićeve vile koja je danas zapuštena.
-On nije bio samo pravnik, bio je i sakupljač narodnog blaga. Bio je etnograf, povjesničar, arheolog, bio je čovjek iznimno širokih pogleda, nevjerojatne intelektualne znatiželje i nevjerojatne radne energije – rekao je dalje Viđen te rekao kako je nevjerojatno koliko bi u jednom danu napravio te u čemu je sve bio angažiran.
Nikola Zvonimir Bjelovučić na rodnome je Pelješcu poticao izgradnju cesta, luka i otvaranje škola. U međuratnome razdoblju bio je veoma aktivan u provedbi agrarne reforme u Dalmaciji (1920. – 1933.) zastupajući interese seljaka. Godine 1927. kandidirao se na listi HSS-a, ali mu je kandidatura propala jer je zbog govora u Zagrebu osuđen na mjesec dana zatvora. Pred izbore 1935. napustio je oporbu i kandidirao se na vladinoj listi Bogoljuba Jeftića, ali je na izborima poražen. U Dubrovniku je bio osnivačem i dugogodišnjim predsjednikom ogranka Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“ i Hrvatskoga starinarskog društva te osnivačem i predsjednikom podružnice Hrvatskoga kulturnog društva Napredak.
O njegovom djelovanju kao članu Braće hrvatskog zmaja na okruglom je stolu u Dubrovniku, u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak govorio Josip degl’Ivellio. Uz moderatora događaja i jezikoslovca Domagoja Vidovića, o Bjelovučiću su govorili i Tonko Barčot, Jasenka Maslek i Marinko Tomasović, svak iz svog dijela znanstvenog interesa. Barčot se u svom izlaganju dotaknuo njegovog etnografskog rada, Maslek je pak pričala o literarnom dijelu njegova stvaralaštva dok je o povijesnom i društveno političkom angažmanu Bjelovučića govorio Tomasović.
Inače, Bjelovučić je autorom mnogih pravnih, arheoloških, povijesnih i etnografskih članaka te novela, pjesama i književnih kritika. Njegova su djela nezaobilazna u etnografskim istraživanjima zbog njegova bilježenja različitih mjesnih običaja i predaja na poluotoku Pelješcu. Važan je i kroatistima zbog zabilježenih usmeno književnih oblika, onomastičarima zbog zapisa peljeških antroponima i toponima, povjesničarima i arheolozima zbog toga što su jedna od najranijih referencija za prepoznavanje ključnih povijesnih događaja i mogućih smjernica u planiranju budućih arheoloških istraživanja na krajnjemu hrvatskom jugu, a politolozima zbog razvoja političke misli u prvoj polovici XX. stoljeća.