Konferencija Zaštita prava žrtava nasilja u obitelji s ciljem predstavljanja istoimenog istraživanja i Vodiča za radno i socijalno uključivanje žrtava nasilja u obitelji održana je u četvrtak 23. svibnja u Gradskoj vijećnici grada Dubrovnika u organizaciji udruge DEŠA i Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo.
Predstavljeni Vodič za socijalno i radno uključivanje žrtava nasilja u obitelji informira žrtve nasilja kao i druge ranjive skupine o dostupnim pravima i uslugama koje mogu ostvariti u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Prvi dio vodiča sadrži smjernice, upute, mjere, prava i mogućnosti žena žrtava nasilja i žrtava nasilja u obitelj, dok je drugi dio usmjeren na usluge i prava za ostale ranjive skupine. U ovom jednom dokumentu DEŠA je sakupila i uvezala informacije iz zajednice o ekonomskom osnaživanju i cjeloživotnom obrazovanju, psihosocijalnoj podršci i socijalnim uslugama te pravnoj podršci i općim pravima za ranjive skupine. Vodič je osim korisnicima namijenjen svim dionicima koji se u svom radu susreću sa ranjivim skupinama.
Istraživanje „Zaštita i prava žrtava nasilja u obitelji“ za područje Dubrovačko-neretvanske županije pokrenula je udruga DEŠA te ga proteklih mjeseci provela u suradnji sa znanstvenom suradnicom Instituta za društvena istraživanja Zagreb, doc.dr.sc. Nikolinom Hazdovac Bajić. Povod za provedbu ovog istraživanja proizašao je iz izravnog iskustva u radu sa žrtvama nasilja u obitelji od strane udruge DEŠA. Istraživanje je osmišljeno kao podloga za buduće programe, projekte i smjernice kako bi se osigurala učinkovitija pomoć žrtvama obiteljskog nasilja na području Dubrovačko-neretvanske županije, kao i bolje razumijevanje cjelokupnog procesa s kojim se stručnjaci iz različitih područja, ali i žrtve nasilja u obitelji, susreću.
Analizirana su iskustva različitih dionika sustava o nasilju u obitelji u DNŽ, ispitana iskustva različitih dionika o međuresornoj suradnji, identificirane manjkavosti sustava iz pozicije različitih dionika, istraženi specifični problemi u DNŽ na koje nailaze različiti dionici te na samom kraju izložene konkretne preporuke koje mogu unaprijediti proces pomoći žrtvama nasilja u obitelji.
– Istraživanjem smo obuhvatili predstavnike policije, državnog odvjetništva, sudova, odgojno – obrazovnih institucija, zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi, predstavnike lokalne i regionalne samouprave, organizacija civilnog društva te same žrtve nasilja u obitelji.
Istraživanje nam pokazuje da je na generalnoj razini potrebno raditi na većoj učinkovitosti sustava, osobito u pogledu prevencije, rane intervencije i prepoznavanja nasilja (od strane institucija, ali i pojedinaca), podrške i tretmana žrtava unutar institucija u sustavu te programima koji će pomoći žrtvama i počiniteljima u ponovnom uključivanju u društvo. Kao opća preporuka ističe se daljnje jačanje sustava i svih njegovih segmenata u kadrovskom i financijskom smislu te razvijanje Strategije za borbu protiv nasilja u obitelji kao i Akcijskog plana provedbe Strategije.
Rezultati istraživanja su nam pokazali kontinuirani rast slučajeva nasilja u obitelji u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, potvrdili ozbiljnost ovoga problema te bi nam trebali biti poticaj za ozbiljniji pristup svim aspektima pojave nasilja u obitelji, od prevencije, podrške i pomoći žrtvama (osobito djeci), radu s počiniteljima, ali i analizi problema iz pozicije stručnjaka koji su zaposleni u različitim institucijama unutar sustava kao i iz perspektive žrtava. Istraživanje pokazuje i da je nasilje u obitelji rodno obilježeno te su najčešće žrtve zlostavljanja žene, a i počinitelji muškarci. Iskustvo nasilja u obitelji ne može se univerzalizirati jer je pod velikim utjecajem različitih individualnih varijabli žrtve (spol, dob, obrazovanje, odgoj, mjesto u kojem živi, status veze itd.). Individualni faktori utječu i nerazumijevanje iskustva nasilja te na reakciju na zlostavljanje. Unatoč specifičnosti svake situacije u kojoj se događa nasilje u obitelji i pozicije svake žrtve, iz dobivenih podataka vidljivo je kako se nasilje u obitelji ne prijavljuje ili prijavljuje tek nakon duljeg vremenskog razdoblja trpljenja nasilja iz višestrukih razloga. Žrtve se osjećaju nebitno, izgubljeno i prepuštene same sebi, dodatno opterećene probijanjem kroz pravni sustav i nastojanju da zadovolje materijalne potrebe (za sebe i za djecu). Također, stručnjaci zaposleni u različitim institucijama unutar sustava prepoznaju greške i nefunkcioniranje sustava u različitim segmentima te česte promjene pravilnika i legislative koje unose zbrku i nesigurnost.
Od posebnih preporuka Istraživanja „Zaštita prava žrtava nasilja u obitelji“ za područje Dubrovačko neretvanske županije ističemo:
1. Prevencija (od najranije dobi, jačanje zdravstvenog sustava, civilnog sektora, veća podrška organizacijama civilnog društva, podizanje javne svijesti o obiteljskom i seksualnom nasilju itd.)
2. Dostupnost i razvoj novih usluga (mobilni timovi za podršku žrtvama nasilja, educiranje stručnjaka u institucijama, razvoj usluga sigurne kuće, programi za počinitelje nasilja, itd.)
3. Suradnja između institucija (standardizirati načine provedbe pojedinačne procjene potreba žrtve koja bi se trebala temeljiti na suradnji tijela postupka s tijelima, ustanovama i organizacijama koje pružaju pomoć i podršku žrtvama, standardizirati i prioritizirati pitanje obavještavanja žrtve o počinitelju, poboljšati protok informacija između pojedinih institucija, itd.)
4. Pitanja po specifičnim institucijama (napraviti hodograme koji će biti dostupni svima unutar određene institucija, ali i drugim institucijama, na sudovima organizirati posebne čekaonice za žrtve i počinitelje nasilja ili organizirati njihove dolaske u različitom vremenu, dalje raditi na tome da žrtve, osobito djeca, ne moraju davati višestruke iskaze, poticati veće uključivanje osoba iz pravosudnog sustava u edukacije vezane uz pitanje nasilja u obitelji, itd.)
Izneseni zaključi i preporuke daju priliku svim dionicima zajednice na aktivniju provedbu postojećih te osmišljavanje novih aktivnosti u smjeru poboljšanja položaja žrtava nasilja u obitelji.
Na Konferenciji je osnovana i Radna skupina za izradu Strategije za borbu protiv nasilja u obitelji koja će na temeljima rezultata istraživanja izraditi Strategiju te je predstaviti Gradu Dubrovniku na usvajanje. Na svim prisutnim dionicima je pomno praćenje i analiziranje provedbe akcijskog plana Strategije za borbu protiv nasilja u obitelji kako ista ne bi ostala samo na papiru – priopćuju iz DEŠE.