Poboljšanje komunalne infrastrukture, dakle rasvjete, oborinske odvodnje, pločnika, nogostupa, zidova, kanalizacije, struje, potom rješavanje pitanja prometa oko Grada – komercijalni autobusi, transferi, taksisti, poboljšanje javnih usluga (javni prijevoz – nove linije, Čistoća – kontejneri i smeće, dostava, butige), stvaranje novog javnog sadržaja (šetnice, Orsula, park Biskupija) uz razvoj novih parkirališnih mjesta te gradnju garaža – pet je ovo točaka koje su zaokružile ovog utorka održan prvi zbor građana Gradskog kotara Ploče, održanog u desetoj lađu Lazareta.
Izrada plana upravljanja gradskom jezgrom i kontaktnim područjima Ploče i Pile zapravo je bila glavna tema organiziranog zbora, a sudjelovali su gradonačelnik Mato Franković, zamjenica Jelka Tepšić, predstavnici upravnih odjela, predstavnici partnerskih tvrtki Grada Dubrovnika… I naravno, oni najvažniji – stanovnici dijelova grada koji potpadaju pod GK Ploče. Potreba za održavanjem zbora građana proizašla je iz ideje što detaljnijeg uzorka potreba građana ovog dijela grada, odnosno kotara, kako je to naglasio predsjednik Srđan Obad u službenom pozivu. Naime, u tijelu je izrada Plana upravljanja spomenutim dijelovima grada, te je GK Ploče od izrađivača Plana dobio zamolbu da pošalje službeno očitovanje kotara o kvaliteti života i problemima relevantnima za ovaj dio grada.
Ideja je bila da građani iznesu tri glavna prijedloga ili problema vezana uz upravo njihov život i upravljanje Pločama-Iza Grada. Izlaganja su bila ograničena na dvije minute po osobi, očekivano, s obzirom na to da su ovakvi događaji izrazito emotivno nabijeni – ‘potrefilo’ se i duže.
DuList je proveo popodne osluškujući potrebe, želje, ideje, molbe i žalbe građana. Građani Ploča u Lazaretima su skoro dva sata iznosili svoje probleme. Evo što smo izdvojili.
Srđan Obad, predsjednik GK Ploče-Iza Grada u uvodnom je izlaganju istaknuo sve što su radili tijekom posljednjih godina, ali i istaknuo sve što je potrebno u idućem razdoblju napraviti. Naglasio je problem taksista na području Zlatnog potoka. Tamo bi se, prema njegovim riječima, trebala izgraditi garaža koja bi zadovoljila potrebe stanovnika. Ne bi samo garaža u Zlatnom potoku bila potreba, već i ispod Gimnazije i na Orkanskim visovima.
-U proračun je ušao i prostor Kotara, a prijedlog je da se barem dva puta tjedno nađemo u prostoru koji se nalazi poviše Lazareta, a kako bismo počeli raditi na povećanju kvalitete života. Želimo da se stvori bolja povezanost kotara autobusima s drugim dijelovima grada, jedan od prijedloga je 8A, a koja bi išla oko kotara. Plan je rasteretiti ‘karić grad’, odnosno maknuti skladištenje rekvizita na Pločama da se može prometovati bez gužve i prometnog nereda. Butiga na Zlatnom potoku je potrebna, Park za djecu ispod biskupije, ali čekamo na početak projekta jer postoje imovinsko pravni problemi. Loša oborinska odvodnja problem je u cijelom kotaru – rekao je Obad. Petra Marčinko naglasila je sve zadaće ovog sastanka građana, ali i objasnila što je to Plan upravljanja.
-To je strateški razvojni dokument kojim se želi stvoriti održivi razvoj i povećanje kvalitete života. Mora slušati potrebe građana, privatnog i civilnog sektora – rekla je Marčinko. Dakle, glavni je razlog okupljanja bio ‘ispipati’ sve probleme kotara, pogotovo one koji dosad nisu izneseni. Od izrađivača su dobili zadatak prikupljanja informacija o životu građana i njihovih potreba. Nakon toga se ide u izradu provedbene strategije i definiranje plana. Input građana, tako i plan upravljanja, također će se implementirati u rad odjela Grada Dubrovnika.
Stanovnik Ploča Niko Musladin rekao je da zna sve probleme ovoga kvarta, ali glavni je što on nije dobro povezan. ‘To je nula. Nijedna cesta se nije napravila ni završila otkad sam ja živ’, rekao je i naglasio je da je Putu Ante Topića Mimare potrebno uređenje.
Damir Račić istaknuo je problem oborinske odvodnje na Pločama. To je bio jedan i od glavnih problema naglašenih za govornicom.
-Jednu časnu sestru bujica je oborila, aktualan je to i važan problem. U posljednjih nekoliko godina učenici imaju maturalnu zabavu na docima ispod poliklinike, to nije primjereno mjesto. Trebalo bi ih premjestiti u park u pilama. Ljeti je ogromna gužva na Pločama, karičari, kombi vozila, autobusi! Interventno vozilo se ne može provući. To je točka koju treba riješiti pomno – rekao je Račić. A netko je dobacio – ‘vrlo hitno’!
Marijo Raguž koji živi u Ulici od Srđa među ostalim je istaknuo da im je odlagalište smeća udaljeno 300 metara u smjeru Bosanke. ‘Bacit’ smeće je ruski rulet jer nema staze do odlagališta’, rekao je te kao problem istaknuo – parking.
-Ljudi parkiraju kako god znaju. Postoji jedno zemljište poviše zgrada Budućnosti. Postoji li mogućnost izgradnje parkirališta jer je to gradsko zemljište – kaže Raguž i dodaje kako sad u toj ulici imaju samo dvije obitelji s djecom, a prije je bilo četrdesetak djece. ‘Razlog je – kvaliteta života’, zaključuje.
Stanovnica Ploča arhitektica Svjetlana Jelavić Dean se zapitala: ‘Čudno je da nema plana nižeg reda od GUP-a. Koje su to prepreke u donošenju PP dokumentacije?’, istaknula je.
-Živimo u buffer zoni grada. Teško da će sve probleme razriješiti jedan plan upravljanja. Ne može razriješiti ni veće problem Ploča zato što se za sve potrebna prostorno planska dokumentacija. Na snazi imamo GUP po kojemu se događaju sve ove stvari, sve građevine koje niču na sve strane. Plan upravljanja je dokument koji ima nivo preporuke. Nema obavezu provođenja. Zadnjim monitoringom od UNESCA naloženo je da se planove upravljanja zaštićenim povijesnim cjelinama implementira u Zakon. To nije učinjeno. Pomoći će u puno toga, ali kroz urbanističke planove se rješavaju brojne stvari – rekla je i dodala kako je najveći problem pretovarna zona Vratima od Ploča. ‘To je sramota. To bi trebalo riješiti’, ističe.
Ulica Vlaha Bukovca prepuna je vozila što hotela, što gostiju, a što ometa normalno prometovanje domaćih stanovnika. Naglasio je to stanovnik Ploča, ali se i zapitao kad je zadnji put djelatnik Čistoće prošao tom ulicom.
Stanovnica iste ulice Jadranka Vlatko govori kako u ulici nemaju trotoara, a da vozila obližnjeg hotela voze brzo pa im je teško pustiti djecu da sama tim dijelom prolaze. Ističe i kako su bolje povezana konavoska sela nego Ploče s ostalim dijelovima grada. Kao još jedan problem istaknula je mačke kojih na Belvedereu ima bezbroj, a kaže da bi se i za njih trebao izgraditi jedan azil.
Mladi stanovnik Ploča, točnije u blizini tvrđave Revelin, Ivan Tomšić naglasio je problem sustava odvodnje. Kaže kako je upravo zbog obilnih kiša njegova obitelj nedavno brojala štetu od 300 tisuća kuna.
-Nema zelenih površina, komarda je većinu vremena zatvorena, a kako sam čuo, park do gimnazije će se privatizirati. Jako je važno istaknuti problem buke i vibracije koje dolaze kraj Revelina. Ljeti se ne može spavati – rekao je Tomšić, a njegove je navode potvrdila još jedna stanovnica. ‘Kome ću se ja obratiti što ja ne spavam godinama preko ljeta? Spavam zabubana u svom gradu zbog Revelina’, ogorčeno je istaknula.
Marija Kojaković je rekla kako je potrebna izgradnja podzemnih garaža s istočne i zapadne strane Zlatnog potoka. Potrebna je, prema njenim riječima, i izvedba spoja na priključak magistrale čime bi Zlatni potok postao jednosmjerna ulica. Ponovno je istaknula potrebu za sustavom oborinske odvodnje na području Ploča. Ona, ali i Ivan Ivičević Bakulić koja živi u Zlatnom potoku naveli su potrebu uređenja šetnice na Orsuli kojom dnevno prođe stotinjak građana. Na tom su dijelu, među ostalim problem stijene koje se urušavaju na šetnicu.
-Problem je stijena koje se ronjavanju, ali i bujica. To je stari problem koji traje od 80-ih godina. Dugoročno rješenje je pošumljavanje tog dijela Srđa. Postojala je ideja da oni koji se vjenčaju zasade stablo na tom dijelu. Također, put od Dubca do Grada bio bi sjajan novi sadržaj za građane, ali i za posjetitelje, kad bi se uredio – rekao je i dodao: ‘Svaki je dan izgubljen do donošenja novog GUP-a’.
Maris Sagrestano navela je kako je potreban park za pse.
-Sa psima idemo u Posat na kupanje gdje smo dobrodošli, gdje nas nikad nisu potjerali, u park kraj Revelina i u park Gradac. No troje ljudi je nedavno zaustavljeno od komunalaca i rečeno im je da tuda ne mogu ići psi. To me rastužuje. Da nam se da komadić Pila ili Ploča, ja bih bila zahvalna – rekla je.
Jasna Kralj naglasila je također kako je šetalište prema Orsuli jedina zona u kojoj ljudi mogu trčati, biciklirati.
-Ali je nesigurno zbog kamenja. Netko je spominjao tunel i zaštitnu mrežu, nešto bi se po tome pitanju trebalo napraviti – kaže. Rekla je i kako je zid u Ulici Frana Supila u katastrofalnom stanju.
U završnom je dijelu moderator rasprave, ali i stanovnik Ploča Marko Giljača pitao je, među ostalim, kad bi se mogao početi uređivati park na Biskupiji.
-Veliko je zagušenje na Pločama. Ogroman je pritisak na Ploče. Kad možemo očekivati projekt Centar iza Grada? Ne očekujemo da će se sve riješiti zamahom čarobnog štapića, ali želimo nekakav plan – spomenuo je također Giljača navodeći dalje probleme ovoga kraja.
-Puno toga se gradi, puno je dozvola je izdano. Trebalo bi biti izgrađeno sedam vila u produžetku iznad turističke škole. Svi problemi se generiraju iz GUP-a. Mislim da smo imali dovoljno vremena da pokrenemo njegove izmjene i dopune. Upravni odjel bi mogao malo zakočiti dozvole do donošenja novog GUP-a – naglasio je Giljača.
Za govornicom je tada stupio gradonačelnik Mato Franković koji je na samom početku istaknuo da su ‘problemi u kotarevima su slični i odnose se na GUP, garažu, promet, oborinske vode i na javne parkove i površine koje bi trebali biti dostupne građanima’.
-Ponovno kad promotrim sve stvari, uvijek se vratimo GUP Grada Dubrovnika. Naopak je od samog početka jer da je u početku bio kako Bog zapovijeda, onda bi bila drukčija gradnja, više parkinga i ne bismo pričali kako spojiti 15 metara ceste na Ante Topića Mimare. Svi smo mi kao dionici u toj vrsti gradnje koja nas je dovela do nezadovoljstva. Mi u 2020. rješavamo probleme oborinske odvodnje. Radimo na projektima oborinske odvodnje na Pločama. Projekt oborinske odvodnje u Zagrebačkoj ulici je loše napravljena – rekao je. ‘Garaže su bitne’, naglasio je.
-Prvi put je Zakon dozvolio izvlaštenje za gradnju javnih garaža čime je situacija lakša. Garaža ispod žičare je izrazito bitna. Rješavat će pitanje parkinga stanovnicima. Ne želimo komercijalizirati garažu. Jer ne želimo dovoditi u grad goste s autima. Za to nema potrebe. Nitko u centrima svojih gradova to ne radi. Vrlo skoro, kad izgradimo park and drive sustav na Pobrežju, 2021. postojeća parking mjesta na Pilama i žičari neće moći koristiti stranci, nego građani Dubrovnika. U 2021. donijet ćemo odluku o prolasku vozila u zoni oko povijesne jezgre. Ne trpi više ovoliki broj auta – kaže Franković. U ovoj godini uvode se i kamere koje će kontrolirati vozila u navedenoj zoni. Riječ je o testnoj godini.
-U idućoj godini uvodimo sustav kojim će kroz tu zonu moći prolaziti građani Grada Dubrovnika ili nositelji PPK kartica. Svatko onaj tko nije taj, bit će kažnjen. Svi koji imate apartmane i goste, ako imate osigurana parking mjesta u garažama, vašim će gostima biti omogućeno da dođu do vas. Nećemo nikome onemogućiti obavljanje gospodarske djelatnosti, ako ima vlastito parkirno mjesto. Ali na ulici će moći samo parkirati građana Dubrovnika – rekao je. Ove godine, kaže, odlučili su se suočiti s problemom buke.
-Oduzimat ćemo tarace i prekidati ugovore onima koji ne budu poštivali odluku Grada Dubrovnika o jačini izvođenja glazbe. Naši sugrađani nisu protiv glazbe, nego protiv jačine. Koji efekt ima ta glazba na tvrđavu? – rekao je Franković. Poslao je pismo Županijskoj lučkoj upravi po pitanju sidrenja cruisera u zoni ispred povijesne jezgre. ‘Zatražio sam da prestane sidrenje jer nema nikakvog razloga da se tu odvija’, kaže. Po pitanju Belvederea rekao je:
-Svi znate da sam ja s vama stao uz bok nakon prosvjeda i rekao sam da nećemo donositi izmjene po pitanju UPU-a Belvederea. Tražili smo od državnog odvjetništva da odredi granicu pomorskog dobra. Dobili smo novu inicijativu od vlasnika koji želi obnoviti Belvedere u postojećim gabaritima. Sutra ćemo razgovarati s njima – ističe i dodaje: ‘Ja mislim da ni to nije dobro’. Pitanje Ploča je kompleksno pitanje, ističe dalje.
-Problematično i ružno na jedan način. Dogovorili smo se da ćemo ukinuti taksi stajališta na Pločama koja ometaju promet pješaka i predstavljaju neprimjeren ulaz u gradsku jezgru. Tu su i autobusi, karići te opskrba grada. Neophodno je sve to za grad, ali potrebno je uvesti mjeru. Za ovo smo pozvali sve stručnjake u prometu. Dogovorili smo se za napraviti široki trotoar, na izmještanje autobusne stanice do gimnazije. Taksistima moramo negdje dati 1 do 2 mjesta jer novi zakon o liberalizaciji ne predviđa uopće njihovo stajanje. Uveli smo dodatne mjere i kontrole za turističke autobuse. Svi koji dolaze na područje Pila i Ploča moraju se bookirati. Jedan dio dovodimo na Ploče jer su Pile preopterećene – rekao je i dodao da je veliki prometni problem – zebra na Pilama. ‘Iznalazimo nova rješenja jer tu zebru treba anulirati. Tražimo ipak jednu varijantu kojom bismo prošli u blizini platane, a u nju se ne bismo dirali i da ostane zaštićena’, naglasio je. Dodaje i kako je plan upravljanja ključni dokument jer je na jednom mjestu predočeno ono što struka i građani kažu. ‘To je budući temeljni dokument. Čekali smo izradu konzervatorskih smjernica na području buffer zone, zato nismo mijenjali GUP’, kaže. Dodao je među ostalim: ‘Šteta je već napravljena, ali mi moramo sanirati i očuvati ovo što je ostalo’.
Pri samom završetku zbora građana, glasalo se – i izglasalo – o na početku spomenutih pet najvažnijih točaka koje su proizašle iz ovog popodneva, a upravo te točke ‘putuju’ dalje prema gradskoj upravi i izrađivačima Plana upravljanja. Ostali problemi, koji nisu izglasani kao prioritet, proslijedit će se upravnim odjelima i gradonačelniku. Ovo su neki od njih: održavanje i zaštita javnih površina (kupališta i koncesije, parkovi), zaštita od buke, dostupnost javnim i privatnim objektima (parkovima, kupalištima, invalidski prilazi i mjesta, rješavanje izoliranosti određenih dijelova kotara (Sveti Jakov, ispod magistrale), rješavanje problema nedekvatnog urbanističkog planiranja (planovi – GUP, dokumentacija, divlja gradnja), zaštita okoliša (akvatorij Lokruma i kruzeri, zelene površine) te rješavanje pitanja sigurnosti (odroni, požar, poplave).