Općinski pa tako i Trgovački sud u Dubrovniku bori se s ozbiljnim nedostatkom sudskih zapisničara. Ovaj problem osobito do izražaja dolazi u sezoni. Poradi smiješno male plaće odlučuju se na odlazak te se, uglavnom, zapošljavaju u turističkom sektoru gdje kao spremačice, konobari ili ispomoć u kuhinji zarađuju trostruko više. Situacija je, konkretno u slučaju Trgovačkog suda, prvi put počela poprimati zabrinjavajuće razmjere kada je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici 8. srpnja 2011. godine on pripojen podružnici u Splitu. Radnici su, objašnjavaju nam, izgubili sigurnost stalnog posla zbog čega su se preorjentirali u druge djelatnosti te je uslijedio val otkaza. Ovo je rezultiralo, među ostalim, što je starosna dob trenutno angažiranih ispod 40 godina, a u prilog iznesenom idu i podaci Ministarstva pravosuđa RH.
Na Trgovačkom sudu nedostaje ih 40 posto
— Za Općinski sud u Dubrovniku, nakon spajanja Prekršajnog suda u Dubrovniku, sistematizirana su 52 radna mjesta administrativnog referenta-sudski zapisničar, dok je za Trgovački sud u Dubrovniku sistematizirano pet radnih mjesta administrativnih referenta – sudskih zapisničara. U državnoj službi na Općinskom sudu u Dubrovniku su 44 administrativna referenta – sudska zapisničara, od kojih četiri na određeno vrijeme te tri administrativna referenta – sudska zapisničara na Trgovačkom sudu u Dubrovniku. Plaću službenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica za izračun plaće u 2019. godini, od 1. siječnja do 31. kolovoza 2019. godine, sukladno Dodatku i Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike iznosi 5.584,19 kuna bruto – objasnili su iz resornog ministarstva.
Kada se od spomenutog bruto iznosa oduzmu porezi i prirezi dolazimo do skromne cifre od tri tisuće i petsto. Doduše, primaju se povodom blagdana sv. Nikole naknade od 500 kuna po djetetu, 1200 kuna božićnice, oko 1000 kuna regresa za godišnji odmor, no kad se podvuče crta to je doista simboličan novac obzirom na vrtoglove troškove života u Dubrovniku. Odljev sudskih zapisničara kojih je na Trgovačkom sudu trenutno 40 posto manje negoli je sistematizacijom predviđeno utječe na kvalitetu rada preostalih pa oni tako zbog preopterećenja predmetima nerijetko posežu za bolovanjem. To se opet direktno reflektira na zadovoljstvo klijenata koje je očigledno narušeno. Korak je to prije konačnog odlaska i to najčešće u trenutku kada svladaju potrebne vještine.
Unatoč problemu koji je bjelodan, na Općinskom sudu u Dubrovniku, suzdržaniji su u iskazivanju nezadovoljstva navodeći tek da je ‘u posljednje vrijeme pravo na bolovanje ostvario veći broj službenika, za koja radna mjesta je odmah po ispunjavanju pretpostavki raspisivan oglas za popunu radnog mjesta na određeno vrijeme te je zbog procedure prijema u državnu službu koja traje određeni vremenski period na Općinskom sudu u Dubrovniku u tom razdoblju došlo znatno smanjenog broja zaposlenika koji su efektivno na radu’. Iznos otpremnine, odgovaraju nam, ‘propisan je odredbom čl. 65. Kolektivnog ugovora i ovisi o prosječnoj plaći, jubilarnih nagrada propisana je čl. 56. Kolektivnog ugovora i ovisi o godinama neprekidnog staža u državnoj službi tako da nismo u mogućnosti govoriti o točnim iznosima’.
Zapošljavanje novog radnika traje dulje od dva mjeseca
‘U odnosu na trošak prijevoza, isti ovisi o tome gdje službenik prebiva/boravi, dok su isplate uskrsnice, božićnice, novčanog dara po djetetu, regresa za godišnji odmor uređene odredbama Kolektivnog ugovora. U odnosu na isplatu regresa, božićnicu kojima je propisano da Vlada RH i sindikat pregovaraju svake godine prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za iduće razdoblje, s time da, ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata’, zaključuju s dubrovačkog Općinskog suda.
‘Broj službenika’, nastavljaju, ‘ovisi o razdoblju i ostvarivanju prava na bolovanja i porodiljni dopust te o proceduri propisanoj važećim odredbama za raspisivanje oglasa za zamjenu dulje odsutnog službenika zbog čega dolazi do razdoblja u kojem sud ne raspolaže dovoljnim brojem. Naime, službenici najčešće obavijeste o dugotrajnom bolovanju kad su već na kraćem bolovanju, a sud je tek po obavijesti službenika u mogućnosti zatražiti suglasnost Ministarstva pravosuđa za oglašavanje popune radnog mjesta na određeno vrijeme zbog dulje odsutnosti službenika. Tek po dobivenoj suglasnosti, sud je u mogućnosti oglasiti prijem u državnu službu na određeno vrijeme i po proteku roka za prijave provesti postupak prijema. Za to je uobičajeno potrebno jedan do dva mjeseca, a ponekad i duže te u kojem razdoblju sud djeluje s manjim brojem službenika’, zaključuju.
Natječaji za nove, kazuju nam, redovito se raspisuju pa je tako samo u posljednje četiri godine objavljeno deset. Ipak, na njih se ljudi javljaju ‘pro forma’ kako ne bi izgubili pravo na vođenje u evidenciji nezaposlenih. Jasno je kako u turističkoj meki kao što je Dubrovnik radni uvjeti administrativnog referenta ne mogu konkurirati onima u hotelu ili restoranu što je dato na znanje nadležnom ministarstvu. Ono pak ‘pere ruke’ pozivajući se na odredbu Zakona o sudovima prema Ministarstvo pravosuđa ne popunjava radna mjesta u pravosudnim tijelima već taj postupak provode čelnici tijela. Pri tome, međutim, pogotovo kada se radi o zapisničarima, naglašavaju, nezaobilazno je njihovo odobrenje. Štoviše, ono je tek moguće u skladu s planom prijama koji se donosi u suradnji Ministarstva financija, odnosno sredstvima osiguranim Proračunom.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 29. svibnja 2019.