Zagušenost prometom jedan je od većih problema s kojima se građani Dubrovnika svakodnevno susreću, posebno u ljetnim mjesecima kad nam je vožnja u kolonama neizbježna. I ne, nemamo problem samo u užem centru već su zagušeni i ulazi u grad. Nemamo rješenje ni za lokalni, ni za tranzitni promet. I dok se s jedne strane grade brojne nove zgrade sa silnim novim apartmanima, s druge se strane ne ulaže u prometnu infrastrukturu. Posljednjih godina napravljena je tek Lapadska obala, koja je postala dvosmjerna, ali ne može se reći da je uvelike rasteretila promet Lapadom. Neznatna intervencija je napravljena i na Orsanu gdje je obrnut smjer kretanja vozila prema, odnosno iz Solituda. I to je sve što se po pitanju prometa napravilo. Nije izgrađena nijedna nova garaža, tek dva privatna parkirališta. No, kako su izbori pred nama, kandidati za dužnost gradonačelnika ‘štancaju’ svoja prometna rješenja pa smo ih odlučili protresti. Ona koja su objavljena. Jedni tako predlažu rotacijske garaže i sustav žičara, a drugi laku željeznicu.
Krenut ćemo od aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića koji ide po svoj treći mandat.
Ključ je u Park and Ride sustavu
Na nedavnom predstavljanju svog predizbornog programa kroz 10 točaka, dotaknuo se Park and Ride sustava kojim će se smanjiti gužve na cestama.
-To je ključan projekt za Dubrovnik jer Dubrovnik 2030. godine treba biti grad koji pruža uslugu, osigurava stanovnicima grada sigurne i prohodne ceste te i dalje ostaje atraktivno turističko središte. Nije jednostavno pomiriti svo to troje. Park and Ride na Pobrežju, čiji prvi segment počinjemo raditi vrlo skoro, a drugi odmah nakon toga, osigurat će više od tisuću parking mjesta u budućnosti za one koji će željeti doći u naš grad. Zašto nam je ovaj projekt važan? Znamo da će nam do 2030. autocesta sigurno doći do Dubrovnika. Moramo biti spremni, autocesta dolazi odmah iznad Pobrežja, ne želimo da nam se svi ti automobili spuštaju u grad. Želimo ih zadržati na Pobrežju i koristeći javni gradski prijevoz, električne autobuse, da dolaze u centar grada. Na taj način smo postigli da stanovnici grada mogu normalno komunicirati bez gužvi, a ono koji žele posjetiti grad imaju komfor parkiranja i javni gradski prijevoz koji ih vozi direktno u grad. Tako mi vidimo Dubrovnik 2030. – poručio je.
U partnerstvu s građanima
Koalicija Slobodno (SDP, Srđ je Grad i Možemo!) na čelu s kandidatkinjom za gradonačelnicu Anitom Bonačić Obradović smatra kako se prometom treba upravljati u partnerstvu s građanima.
-Potreban je Strateški plan prometno-prostornog planiranja u čije središte se stavlja čovjek, a ne automobil. Plan daje smjernice i mjere za razvoj cjelokupnog prometnog sustava uz povećanje mobilnosti svih njegovih korisnika, a ne samo povećanje kapaciteta cestovne infrastrukture. Zbog povijesnog urbanizma, uskih ulica i ograničenog prostora, potrebna su inovativna rješenja koja će uravnotežiti mobilnost, održivost i očuvanje baštine – smatra koalicija Slobodno.
Preduvjet povećanja propusne moći postojećeg prometa je za njih parking za građane (ne turiste).
-Kroz privatno javno partnerstva s građanima gradit ćemo na gradskim parcelama garaže slično principu groblja. Grad daje parcelu i odriče se komunalnog doprinosa, građani plaćaju izgradnju garaže i dobivaju parkirno mjesto na koncesiju na određeno razdoblje (30-50 godina) – njihov je model gradnje garaža čime se, dodaju, rješava između ostalog problem prometa u mirovanju i stvaraju se preduvjeti za oslobođenje ulica od nepropisnog parkiranja.
Mišljenja su i kako je Dubrovniku potrebna nova prometna studija za dugoročna rješenja povećanja protočnosti prometnica. U međuvremenu bi se provodile intervencije temeljene na inputima građana i stručnjaka, poput: odvajanje prometa pješaka od prometa vozila putem nathodnika i pothodnika; uvođenje kružnih tokova na najvećim raskrižjima u gradu; povratak taxi prijevoza niz Boninovo u razdobljima vršnog prometnog opterećenja i uvođenje video nadzora sigurnosti i reda u prometu.
Također, kako bi se smanjio broj privatnih vozila u prometu, a samim time i gužve treba osigurati kvalitetan, frekventan i dostupan javni prijevoz.
Željeznica do zračne luke
S druge strane, kandidat HNS-a za gradonačelnika Valentin Dujmović kao rješenje predlaže željeznicu do zračne luke.
-Dubrovnik, kao grad s ogromnim prometnim pritiskom i najvažnija hrvatska turistička destinacija, treba rješenje koje nije kozmetičko, nego strateško. Treba projekt koji će promijeniti sliku prometa u gradu, smanjiti broj vozila, gužve i zagađenje – a željeznica do zračne luke upravo to jest – smatra Dujmović te dodaje kako svako jutro prema Dubrovniku dolazi preko 1.000 vozila iz smjera Konavala – ne računajući prijevoznike, taksije i privatne automobile koji opslužuju zračnu luku. Svi ti automobili ulaze u grad, traže parkirna mjesta i dodatno opterećuju promet.
-S druge strane, svi znamo koliko puta smo nekoga vozili u zračnu luku ili čekali putnika – to su tisuće i tisuće vožnji godišnje koje bi se mogle izbjeći željeznicom. Dubrovniku trebaju nova parkirna mjesta, da – ali nekoliko desetaka novih mjesta neće riješiti gorući problem. Potrebna nam je infrastruktura za 21. stoljeće. Zato Dubrovnik zaslužuje željeznicu. Ne zbog mene – nego zbog svih nas. Ovo nije projekt jedne osobe. Ovo je vizija boljeg grada. I ako budemo pametni, odlučni i ustrajni – ovaj projekt može postati stvarnost. Za Dubrovnik koji diše. Za nas. I za one koji će tek doći – istaknuo je Dujmović čiji je cilj da do kraja 2028. godine imamo sve spremno za izgradnju.
Dugoročno – tunel, hitno – zaokretanje prometa
Kandidatkinja za gradonačelnicu Centra Viktorija Knežević predložila je dugoročna, ali i kratkoročna, hitna rješenja. Dugoročno rješenje je tunel ispod grada. Istaknula je, naime, kako prijedlog već postoji, budući da su još od 80-ih godina urbanisti predvidjeli današnju situaciju i izradili projekt tunela u obliku slova Y ispod grada. Planirani tunel Y imao bi ulaz na Kantafigu, s dva izlaza – jedan na Pilama, a drugi iza Belvedera, dok bi jedan krak vodio prema Lapadu. Uz to, tunel bi bio povezan sa sustavom javnih garaža, što znači da bi se konačno riješio problem parkiranja i prometa u povijesnoj jezgri.
Kad je pak riječ o hitnim rješenjima, koja se mogu implementirati već u sljedećih godinu dana, predlaže zaokretanje prometa oko Grada na način da se odvija jednosmjerno od Doma zdravlja prema Pilama i to u dvije trake, od kojih bi jedna od Boninova do Pila bila u cijelosti zaustavna, a druga kolna, što bi, mišljenja je bitno smanjilo gužve. Nakon Pila, kako je istaknula, promet bi se kretao jednosmjerno jednom trakom do Vatrogasaca, nastavljao lijevo u pravcu Gruža, a desno u pravcu Zlatnog potoka i Župe. S ovakvim prometnim rješenjem, mišljenja je, trebalo bi vratiti u funkciju semafor ispred Vodovoda i omogućiti skretanje prema Splitskom putu, kako se ne bi morali ići polukružno okretati oko INA-ine benzinske postaje. Njezin drugi prijedlog odnosi se na pothodnik na Pilama.
Rotacijske garaže i žičare
Nezavisni kandidat za gradonačelnika Maro Kristić predlaže rješenja za promet u mirovanju, a uključuje rotacijske garaže koje koriste automatizirani sustav dizala koji omogućuje vertikalno parkiranje vozila, čime zauzima samo prostor dvaju klasičnih parkirnih mjesta, a pritom10 takovih garaža može primiti do 160 vozila.
Osim toga bi, u suradnji s prometnim stručnjacima razmotrio koncept sustava žičara u vlasništvu Grada Dubrovnika.
-Sustav žičara bi se koristio za organizirani transfer gostiju s platoa Srđa na parking iza Grada, prvenstveno za goste koji dolaze u pravcu grada Dubrovnika turističkim autobusima,. Naime, koncept je osmišljen na način da turističkim autobusima u dolasku ne bude dozvoljen pristup užem području grada Dubrovnika, već da se izravno usmjeravaju prema platou Srđa, nakon čega bi se sustavom žičara organizirano transferirali na plato parkinga iza Grada. U slučaju implementacije ovog koncepta, turistički autobusi u niti jednom trenutku ne bi sudjelovali u prometu na užem području Grada Dubrovnika, čime bi se najvećim dijelom smanjio pritisak na njegovu prometnu infrastrukturu tijekom turističke sezone, naročito na kontaktnu zonu platoa Pila. Preduvjet za provedbu ovog koncepta je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kao i izgradnja nužne prometne infrastrukture za turističke autobuse u dolasku iz pravca istoka i zapada, te autobuse s gostima s brodova za kružna putovanja iz pravca Gruža, sve s ciljem stvaranja pretpostavki za nesmetano usmjeravanje turističkih autobusa na plato Srđa. Na platou Srđa bi se osmislilo veliko vanjsko natkriveno parkiralište za autobuse. Tehnički, nakon formiranja grupa putnika / gostiju koje bi se prevezle žičarama do platoa lza Grada, grupe bi se organizirano, pješice spuštale prema povijesnoj jezgri. Povratak natrag na plato Srđa bi se također odvijao organizirano – ističe se u programu Mara Kristića.
Trambus
Arhitekt Vlaho Alamat osmislio je prometno rješenje koje nudi kandidacijska lista građana birača Marka Dragičevića. Njihovo prometno rješenje nazvano je Đirata, a uključuje projekt električnog trambusa. Njime bi se, smatraju, rasteretilo povijesnu jezgru, smanjilo gužve na Pilama i omogućilo brzi, zeleni i tihi javni prijevoz. Što predlažu?
-Uvođenje linije trambusa (električnog autobusa) koji bi svakih nekoliko minuta povezivao Pile s novom stanicom Lapad (kod Atlantske plovidbe). Putnici iz drugih dijelova Grada – iz Gruža, Lapada, ali i turisti s kruzera i autobusa – mogli bi jednostavno presjedati na stanici Lapad i za par minuta doći do Pila električnim autobusom – što znači manje buke, manje ispušnih plinova i više prostora za nas građane. Stanica Lapad bila bi prostor isključivo za autobuse, bez osobnih vozila, a dodatno bismo uredili okolicu: izgradili kružni tok ispred Atlantske plovidbe, povećali pješačke zone i zasadili drvorede u Vukovarskoj ulici, uklonili benzinsku postaju s te lokacije.
Zamislite samo đir – prošetate Stradunom, na Pilama uđete u električni autobus, vozite se tiho i glatko do Lapada pa nastavite uz novu šetnicu na Gruškoj rivi, kakvu ima i Split.
Uz to, predlažu i gradnju Kulturnog terminala na prostoru Pod Dubom koji bi bio recepcija Dubrovnika. Njegov prometni dio bio bi smješten podzemno, a predstavljao bi centralnu gradsku prometnu točku povezanu sa svim vrstama prijevoza te bi bio povezan konceptom trambusa.
S autima u garaže
Sudeći po javnim istupima kandidata za gradonačelnika DUSTRA-e Željka Raguža, on je mišljenja kako se parkirani automobili trebaju maknuti s ulica kako bi se postigla bolja protočnost prometa. Kako bi se to postiglo, predlaže gradnju pet garaža.